Uključenost učenika i roditelja u izradu strategije

Poznata je činjenica da što su roditelji više uključeni u obrazovanje djeteta, to je dijete uspješnije. Uzima li Strategija uopće u obzir potrebu za poboljšanjem suradnje škole i roditelja? Jesu li roditelji i učenici uopće uključeni u Vaš rad? Ili je prosvjetni sustav (i dalje) sam sebi svrha?
Kvaliteta suradnje s roditeljima jedan je od važnih kriterija kvalitete rada škola. U postupku vanjskog vrednovanja škola (Strateški cilj 8.5.) roditelji i učenici će biti uključeni u postupak vrednovanja tako što će procjenjivati školu na standardiziranim upitnicima i tako što će sudjelovati u fokus grupama kada se u školi bude provodilo vanjsko vrednovanje (audit). Iskustva učenika sa školom kao i mišljenja roditelja značajno će utjecati na ocjenu i na preporuke školi i nadležnim tijelima za daljnje postupanje.
 
Projekt razvoja sustava vanjskog vrednovanja škola je započeo ovaj mjesec. Eksperimentalni će se program, prema planu, provesti u sljedećoj školskog godini, a cjelovit sustav vanjskog vrednovanja škola će se uvesti u školskoj godini 2017./2018.

Valja uzgred istaknuti da su roditelji bili intenzivno uključeni u izradu, a sada i u provođenje Strategije. Praktički svi uključeni imaju svoju djecu i bogata iskustva sa školom i školovanjem.
 

Zdravstveni odgoj

Smatram da je neimanje predmeta Zdravstveni odgoj u školama vrlo loše za društvo, a da je interpolacija Građanskog odgoja (koja je na snazi oko pola godine) u zadane predmete aljkava i polusprovediva u praksi. Hoće li se to u skorije vrijeme promijeniti?
 
Zdravlje i Građanski odgoj i obrazovanje su ključni dio kurikularne reforme i to kao međupredmetne teme. U ovoj dionici reforme ne planira se uvođenje novih obveznih predmeta. Moje je mišljenje je da se ukoliko su dobro osmišljene i ukoliko su nastavnici pripremljeni za njihovu provedbu, međupredmetna orijentacija može biti učinkovitija od predmeta. Naime, učenici imaju brojne predmete, a ishodi u njima nisu baš najbolji. Činjenica da je nešto predmet ne garantira da će usvojenost ishoda biti bolja. Jedno je sigurno, poučavanje Zdravlja i Građanskog odgoja bit će dio hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja.

Hrvatski kvalifikacijski okvir

Zašto MZOS i MRMS kasne u aktivnostima vezanim za uspostavu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira? Istim zakonom bilo je predviđeno imenovanje sektorskih vijeća u roku od 6 mjeseci od stupanja Zakona o HKO-u na snagu  –  Zzšto se kasni? Također, u području visokog obrazovanja su u lipnju krenuli prvi HKO projekti financirani putem ESF-a (iz poziva „Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“), za čiju provedbu je bio preduvjet da MZOS i MRMS usuglase službenu metodologiju izrade prijedloga standarda zanimanja i prijedloga standarda kvalifikacija. Zašto je uopće raspisan poziv za prijavu projekata prije donošenja navedenih metodologija?
Rijetko koji plan neokrznut doživi susret sa stvarnošću, posebno ako traži koordinaciju više resora. Aktivnostima je trebalo neko vrijeme da postignu momentum, ali prema informacijama kojima raspolažem, informacijski sustav je u razvoju (bit će nužno potreban u trenutku upisa prvih standarda), sektorska vijeća su popunjena ili gotovo popunjena, a službene metodologije izrade prijedloga su tik pred objavom. Također, napokon je razvijena i potporna infrastruktura, odnosno alati i osobe koje u uključenim ministarstvima stoje na raspolaganju. Sigurno bi bilo prikladnije iz perspektive projekta da su metodologije i informacijski sustav pravovremeno razvijeni, no da se to čekalo, natječaj bi bio objavljen tek krajem ove godine a projekti početi naredne. No poziv za natječaj je bio objavljen u najkasnijem mogućem razdoblju za financiranje operacije iz programskog razdoblja 2007.-2013., tako da je to bila posljednja prilika za provedbu. Po mom sudu, upravo pritisak ovih zahtjeva i obaveza doprinijet će da se ovaj sustav postavi u najkraćem mogućem roku, iako je bitno otežao posao i povećao neizvjesnost provoditelja projekta.

Manjak prakse u sustavu obrazovanja

S obzirom na to da se mnogi žale na suhoparnost našeg obrazovnog sustava, manjak prakse, neadekvatne profesore koji bi trebali prenijeti znanje na "generacije na kojima sve ostaje", kada će se naš sustav pomaknuti korak više od samih obećanja i napraviti konkretan potez?
Naime, u cijeloj strukturi društva imamo puno uzročno-posljedičnih veza u čijem je središtu upravo obrazovni sustav.
Strategija na svim razinama obrazovanja predviđa mjere osnaživanja kontakta s tržištem rada i osnaživanja prakse. To će tražiti značajna financijska ulaganja (praksa košta i poslodavce) te suradnju obrazovnih institucija s poslodavcima koja je do sada uvelike bila zakržljala - bez toga nema fokusiranja na doista bitne točke u znanju. Naravno, takva praksa integrirana sa radnim mjestom traži svoju satnicu i koordinaciju sa onim što se uči u školi ili na studiju.

Prema postojećim praćenjima tržišta rada i izbor "krivog" fakulteta koji ćeš završiti vodi boljim ishodima nego neuspjeh u "pravom" ili izlazak na tržište rada izravno nakon srednje. Iako se HZZ godišnje proizvodi preporuke za upisnu politiku i stipendiranje na županijskoj razini, mehanička prilagodba kvota nije najprikladniji pristup (posebno protiv interesa učenika i studenata ili kada manjkaju kapaciteti), već posljednji korak. Također, osim nekoliko programa koji "strše" (u "malim" područjima ili biomedicini), između većine obrazovnih područja ne postoji izrazita razlika u zapošljivosti. Unaprjeđenje kvalitete i relevantnosti programa, npr. povezivanjem s poslodavcima ili izradom novih standarda kvalifikacija, puno je prikladniji postupak kojima poboljšavamo zapošljivost pojedinih programa umjesto da učenike tjeramo iz njih.

Uvođenje predmeta Domaćinstvo u škole

Hoće li se u škole ponovno uvesti predmet Domaćinstvo? Do kada će se znanje ulijevati đacima u glavu kao nepotrebne činjenice koje se bubaju napamet - gdje su pokusi, gdje je rad rukama, gdje je terenska nastava i snalaženje u prirodi?
Od samog početka smo krenuli s orijentacijom k praktičnim znanjima, funkcionalnim pismenostima, povezivanju sa životnim iskustvom i potrebama učenika. Skupine na razini predmeta već rade i ja se iskreno nadam da će one tako i napraviti kurikulume. Što se tiče domaćinstva, ja sam za to da se vrati u školu, ali to će biti moguće tek kada se škola produlji na 9 godina. Ako stvari nastave ovim tijekom, to je moguće.
Boris Jokić, voditelj Cjelovite kurikularne reforme

Mogućnost izjednačavanja stručnih i sveučilišnih studija

Hoće li ikada doći do potpunog izjednačavanja stručnih i sveučilišnih studija, odnosno hoće li studenti stručnih studija moći upisivati postdiplomske studije kao što je slučaj u ostatku EU?
Ideja Strategije nije da se izjednače stručni sveučilišni studiji jer su oni po svojoj prirodi različiti i imaju različite ishode učenja. U tom smislu niti stručni studiji ne daju potrebne ulazne kompetencije za doktorske studije. Samo u nekim europskim zemljama takav prijelaz je moguć, jer u tim zemljama stručni studiji nisu koncipirani na način kao u Hrvatskoj.

 

Razvijanje obrazovanja kroz praktičnu nastavu

Što je s praktičnom nastavom tijekom studiranja? Ne bi li praksa trebala dodatno razvijati kompetencije koje se stječu obrazovanjem?
Kada je riječ o praktičnoj nastavi, uočili smo kako mnogim studijskim programima nedostaje studentska praksa i terenska nastava koje su preduvjet stjecanja vještina i kompetencije kako bi se studenti što bolje pripremili za zahtjeve budućih poslodavaca.

U tijeku je provedba niza projekata visokih učilišta, financiranih sredstvima iz EU fondovima, koji će definirati standarde zanimanja. Nakon izrade i verifikacije standarda zanimanja, definirat će se potrebne kompetencije koje studenti moraju steći tijekom studija kako bi ispunili zahtjeve struke za koju se obrazuju, a zatim će visoka učilišta prilagoditi svoje programe tomu. Više informacija može se pronaći na web stranici.

Kurikularna reforma za učenike s teškoćama u razvoju

Je li Cjelovitom kurikularnom reformom planirana izrada kurikuluma za učenike s teškoćama u razvoju? Kako će se odvijati njihovo praćenje, ocjenjivanje i vrednovanje u okvirima kurikuluma? Predviđate li neke kurikularne dokumente za stručne suradnike pedagoge u sklopu reforme?
Strategija predviđa razvoj sustava potpore učenicima i studentima s teškoćama/invaliditetom.
Oni će imati pravo na individualizirani kurikulum, prilagođen njihovim mogućnostima, a uz to će imati svu potrebnu stručnu pomoć. Kvalitetna stručna pomoć, iziskuje i određena sredstva, pa se neće odmah moći uvesti u svim školama u jednakoj mjeri, ali će se na tome početi raditi odmah, kako bi se taj cilj što skorije ostvario.

Osim svega ovoga, da bi učenici s teškoćama mogli pohađati kvalitetnu nastavu, potrebno je dodatno educirati i nastavnike za rad s takvim učenicima, što je opet dugotrajan proces, jer treba dodatno educirati nekoliko desetaka tisuća nastavnika.

Na provođenju mjera počet će se raditi što prije kako bi se pomoglo što većem broju učenika.

Dodatne edukacije na Filozofskom fakultetu za Građanski odgoj

Što se može učiniti, npr. na Filozofskom fakultetu, kako bi se studenti i studentice profesorskih zvanja educirali za Građanski odgoj - u smislu komunikacijske, nenasilne edukacije, kreativnog razvoja i kritičkog mišljenja?
Kurikulume pojedinih studijskih programa predlažu odsjeci, pa je moguće poduzeti sljedeće: a) da studentski predstavnici zatraže od vlastitog odsjeka unošenje sadržaja građanskog odgoja u dio nastave koji obuhvaća nastavničke kompetencije ili b) da zatraže od Fakulteta (dekana i Vijeća) oblikovanje modula građanskog odgoja koji bi studenti mogli/morali upisivati na fakultetskoj razini.

U svakom slučaju, inicijativa mora doći od studenata ili profesora, jer zasad ne postoji drugi način utjecanja na oblikovanje kurikuluma. Nedavno se započelo s definiranjem standarda zanimanja i standarda kompetencija za učitelje/nastavnike, pa ako u standarde uđe i kompetencija vezana uz građanski odgoj, fakulteti će morati to uvažiti i unijeti u nastavu, jer se u protivnom diplome neće priznavati.

Vjerujem da će se ta promjena dogoditi, ali za cijeli proces treba vremena. Mislim da bi standardi mogli biti definirani tijekom sljedeće godine.

Organizacija ispita i prolaznost na visokim učilištima

Možete li u prijedlog Strategije uvrstiti nadzor nad sadržajem i načinom prezentacije predavanja na fakultetima te standardizirati način ispitivanja i ocjenjivanja? Nemoguće je da od 100 djece, koja su mahom gimnazije završavali s odličnim da bi se uopće mogli upisati na fakultete, ne može ispit položiti niti jedan ili samo 1. Tu onda nešto nije u redu s profesorima, a ne studentima. Prolaznost bi morala biti 95% da bi rad pojedinog profesora bio opravdan. Ukoliko je manja od toga, onda to znači da taj čovjek ne zna svoj posao i da nema što tražiti na fakultetu.
Da odgovor bude sasvim jasan – Strategija je prihvaćena na sjednici Sabora RH i Povjerenstvo je više ne može mijenjati. No u pitanju se radi o vrlo konkretnom problemu na kojega se, kao i na druge slične probleme vezane uz organizaciju i izvođenje nastave, odnosi Cilj 8. dijela Strategije o visokom obrazovanju koji glasi „Osigurati primjerenu važnost kulture kvalitete i načela odgovornosti u visokom obrazovanju”. Organizacija ispita, pa i prolaznost, važni su parametri osiguravanja kvalitete na visokim učilištima. Prema odredbama Strategije sama visoka učilišta moraju preuzeti brigu za procese osiguravanja kvalitete, pa prema tome i za veću prolaznost studenata. Svakako da prolaznost podrazumijeva i stjecanje kompetencija koje pokriva pojedini ispit, pa su za osiguranje prolaznosti zajednički odgovorni i nastavnici i studenti, a težiti bi trebalo 100%-tnoj prolaznosti, naravno uz održavanje adekvatne ispitne razine koja će osigurati dobru provjeru stečenih ishoda učenja, odnosno kompetencija.