Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje treba osiguravati motivirajuće okružje za učenje i poučavanje te voditi kompetentnosti studenata za buduća zanimanja, ali i za samozapošljavanje.
Razvojem osiguravanja kvalitete postići će se učinkovitost sustava te optimalno korištenje postojećih i osiguravanje novih resursa.
Ciljevima Strategije osigurava se socijalno pravedniji sustav, šira baza iz koje se regrutiraju budući stručnjaci i veći broj visokoobrazovanih.
Svi studijski programi moraju imati jasno definirane, provjerljive ishode učenja koji proizlaze iz hijerarhije ishoda učenja od razine studijskih programa prema pojedinim kolegijima/modulima.

Potrebno je provesti usklađivanje propisanih ishoda učenja i potrebnih kompetencija, pri čemu je nužna suradnja visokih učilišta s poslodavcima koji sudjelovanjem u izradi standarda kvalifikacija i studijskih programa mogu osjetno pridonijeti relevantnosti propisanih ishoda učenja. Utvrđivanje tih relacija dovest će do dodatne racionalizacije sustava visokog obrazovanja ukidanjem zastarjelih i nepotrebnih kompetencija, odnosno modifikacijama programa u cilju stjecanja suvremenih i potrebnih kompetencija.
  • Mjera 1.2.1.u provedbi
  • Provesti reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa. Korištenjem HKO-a uskladiti ishode učenja s kompetencijama. U razradu izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa uključiti poslodavce putem sektorskih vijeća, HUP-a i HGK-a. Težište studija pomaknuti s preddiplomskih na diplomske studije i pritom uskladiti stvarno opterećenje studenta s ECTS bodovima koje nose pojedini kolegiji/moduli. Osigurati studentsku praksu u okviru svih programa u kojima ona doprinosi stjecanju kompetencija. Osigurati veću zastupljenost transverzalnih kompetencija i u preddiplomskim i u diplomskim studijima.
  • ROK: drugo tromjesečje 2015. – započeti provedbu; kraj 2016. – završetak.
  • Mjera 1.2.2.u provedbi
  • Uvesti sustav poticanja inovativnih pristupa u izvođenju studijskih programa uključujući i uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Osmisliti sustav nastavnih projekata za koje bi se jednom godišnje otvarao poziv i kojima bi se sufinancirali novi, kreativni i učinkovitiji pristupi izvođenju nastave na visokim učilištima
  • ROK: drugo tromjesečje 2015. – započeti provedbu; kraj 2016. – završetak
  • Mjera 1.2.3.u provedbi
  • Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka učilišta. Provesti edukaciju nastavnika i suradnika u svrhu razvoja mentorskih kompetencija internim postupcima unutar visokih učilišta. U mentorski sustav uključiti što više nastavnika i suradnika i osigurati redovita savjetovanja studenata sa svojim mentorima. U provođenju studentskih anketa potrebno je uvesti i ocjenjivanje mentora.
  • ROK: Prvo i drugo tromjesečje 2015. – osmisliti sustav; akademska godina 2015/16. - uvođenje
  • Mjera 1.2.4.
  • Utvrditi metodologiju za verificiranje i validaciju ishoda učenja i stečenih kompetencija i potom provesti usklađivanje. Ovu mjeru treba provesti na razini ishoda učenja studija
  • ROK: kraj 2017.
  • Mjera 1.2.5.u provedbi
  • Revidirati načine provjere ishoda učenja u cilju njihova pouzdanijeg utvrđivanja. Ova mjera odnosi se na provjeru ishoda učenja kolegija/modula. Potrebno je utvrditi načela provođenja, evaluiranja i arhiviranja dokumentacije vezane uz provjeru ishoda učenja. Također je nužno organizirati edukaciju nastavnika visokih učilišta o provjeri ishoda učenja.
  • ROK: kraj 2017.
  • Mjera 1.2.6.u provedbi
  • Poticati završavanje studija u propisanom vremenu trajanja uz istodobno osiguranje kvalitete i dostupnosti studija te postizanje ishoda učenja. Ovu mjeru uvrstiti i među ciljeve zadane programskim ugovorima.
  • ROK: uvrstiti u ciljeve pri definiranju programskih ugovora do kraja 2015.; kontinuirano
  • Mjera 1.2.7.
  • Uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu i organizaciju centara za podršku studentima u izradi završnih radova i disertacija
  • ROK: 2017.
Ishod predloženog cilja je racionalizacija broja studijskih programa na temelju detaljne analize postojećih programa i kompetencija koje se njima stječu. Svi programi će imati jasno definirane, provjerljive ishode učenja adekvatne razini studija. Ishodi učenja i kompetencija definirati će se u suradnji visokih učilišta i poslodavaca kako bi se doprinijelo većoj zapošljivosti, posebno prvostupnika.
Uskladiti broj i profil studijskih programa s društvenim i gospodarskim potrebama
  • Mjera 1.1.1.u provedbi
  • Provesti analizu studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i kompetencija koje se njima stječu s realnim potrebama društva. Na toj osnovi racionalizirati broj studijskih programa i upisne kvote. Pri tome se koristiti instrumentima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO-a). Poticati visoka učilišta na izradu standarda kvalifikacija. Na temelju analize usvojiti i provesti plan racionalizacije broja studijskih programa. Koristiti sektorska vijeća i HZZ kao predlagatelje upis
Nadležnosti rektora i dekana na sveučilištima koja se sastoje od fakulteta registriranih kao pravne osobe preklapaju se, odnosno ne postoji jasna hijerarhija odlučivanja, a neposredni interesi fakulteta katkad se ne poklapaju s interesima sveučilišta. Dio problema vezanih uz upravljanje sveučilištima riješit će se uvođenjem cjelovitih programskih ugovora koji bi uz definiranje jasnih ciljeva na rektore i senate prenijeli više autonomije u odlučivanju i više odgovornosti za ispunjavanje ciljeva, vođenje politike kvalitete, jasnije profiliranje njihovih sveučilišta u visokoobrazovnom prostoru i za bolju povezanost s drugim visokoobrazovnim institucijama u Europi, ali i šire.

U postojećem sustavu čelnike visokih učilišta biraju osobe kojima ti čelnici izborom postaju nadređeni (nastavnici, članovi fakultetskih vijeća, dekani, članovi senata). Iskustva mnogih sustava pokazuju da takav elektivni mehanizam katkad ne vodi izboru najkvalitetnije ili najkompetentnije osobe, a čelnici se dovode u situacije u kojima se u donošenju odluka upravljaju kompromisnim rješenjima. U više uspješnih europskih visokoobrazovnih sustava koristi se mehanizam upravljanja visokim učilištima putem upravnih odbora sastavljenih od eminentnih osoba iz društvenog života čiji osobni integritet i visoke etičke vrijednosti moraju biti jamstvom poštovanja akademskih načela u imenovanju čelnika, praćenju njihova djelovanja i evaluaciji rezultata visokih učilišta. Članovi upravnih odbora u pravilu se predlažu javnim natječajem i ne mogu biti politički dužnosnici niti istaknuti članovi političkih stranaka. Zbog toga se ovom Strategijom predviđa evaluacija postojećeg sustava i razrada s njom usklađenog novog sustava upravljanja visokim učilištima.
  • Mjera 2.1.1.
  • Uspostaviti sustav financiranja visokih učilišta putem cjelovitih programskih ugovora. Ova mjera razrađena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta, pod točkom 4.1.
  • Mjera 2.1.2.
  • Razraditi i implementirati učinkovit model upravljanja visokim učilištima uzimajući u obzir njihovu autonomiju i načelo odgovornosti za postizanje ciljeva
  • ROK: 2017. - 2018.
  • Mjera 2.1.3.
  • Utvrditi jasan odnos prava i obveza sveučilišta i njihovih sastavnica registriranih kao pravne osobe. Izmjene unijeti u statute i podzakonske akte visokih učilišta
  • ROK: 2017. - 2018.
  • Mjera 2.1.4.
  • Uvesti sustav dopunske edukacije čelnika visokih učilišta. Dopunsku edukaciju provoditi u obliku programa iz područja sustava upravljanja, za čelnike izabrane za akademsku godinu 2016./2017. i dalje
  • ROK: 2016. - uvođenje programa; kontinuirano
  • Mjera 2.1.5.
  • Uspostaviti jedinstven sustav upravljanja informacijama relevantnim za hrvatski visokoobrazovni prostor. Ova mjera razrađena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta, pod točkom 5.2.
Razlika između sveučilišnih i stručnih studija temelji se na činjenici da na stručnim studijima prevladavaju stručni nastavni sadržaji kojima se pretežno usvajaju vještine, iako postoje i nastavni sadržaji u kojima se usvajaju (teorijska) znanja. Na sveučilišnim studijima prevladavaju sveučilišni nastavni sadržaji kojima se pretežno usvajaju (teorijska) znanja, ali postoje i nastavni sadržaji u kojima se usvajaju vještine. U tom konceptu stručni bi studiji trebali biti fleksibilniji da mogu brzo odgovarati na kratkoročne zahtjeve tržišta, dok bi sveučilišni studiji trebali osiguravati bolje temelje i fundamentalna znanja primjerenija promjenjivim zahtjevima tržišta, tehnologije i društva. Međutim, u objema vrstama studija trebalo bi pripremiti studente za cjeloživotno učenje. U pravilu se sveučilišni programi trebaju izvoditi na sveučilištima, a stručni na veleučilištima i visokim školama s iznimkom stručnih programa za kojima postoji jasna društvena potreba, a ne izvode se uopće ili u dovoljnom kapacitetu ni na jednom veleučilištu / visokoj školi te studijskih programa koje zajednički izvode sveučilišta i veleučilišta / visoke škole.

Razinu kvalitete stručnih studija potrebno je unapređivati i ujednačiti s razinom kvalitete istorodnih sveučilišnih studija postupnim usklađivanjem minimalnih kriterija s međunarodno prihvaćenim kriterijima za akreditaciju sveučilišnih i stručnih studija. Stručni studiji ne smiju se od sveučilišnih razlikovati po kvaliteti, nego po ishodima učenja.
  • Mjera 2.2.1.u provedbi
  • Ishode učenja postaviti kao temelj razlikovanja stručnih i sveučilišnih studija
  • ROK: 2017.
  • Mjera 2.2.2.
  • Uskladiti nacionalne minimalne kriterije za dobivanje dopusnice s međunarodno prihvaćenom praksom koja se odnosi na resurse potrebne za djelovanje visokih učilišta
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. – priprema; prvo polugodište 2016. - prihvaćanje kriterija.
  • Mjera 2.2.3.u provedbi
  • Ujednačiti minimalne kriterije za razinu kvalitete koja se zahtijeva od visokih učilišta koja izvode stručne i/ili sveučilišne studije
  • ROK: Treće i četvrto tromjesečje 2015. – priprema; prvo polugodište 2016. - prihvaćanje kriterija.
Detaljno će se analizirati stvarne potrebe i mogućnosti svih dionika (srednjoškolci – tržište rada – sustav visokog školstva) te će se redefinirati upisne kvote uz istodobno povećanje kvalitete izvedbe studijskih programa i posljedično povećanje učinkovitosti, odnosno prohodnosti.

Pri redefiniranju kvota vodit će se prema tome računa o stvarnim društvenim potrebama, ali i elementima osiguravanja kvalitete za svako visoko učilište.
  • Mjera 2.3.1.u provedbi
  • Razviti metodologiju predviđanja društvenih potreba po kompetencijama za buduća zanimanja i utvrđivanja kvota po područjima i studijskim programima svih triju razina visokog obrazovanja. Definirati fiksni dio kvote te varijabilni dio kvote koji uzima u obzir predviđanja razvoja i oscilacije tržišta rada. Pratiti kretanja na tržištu rada i trajno usklađivati kvote
  • ROK: Drugo polugodište 2016. – razviti metodologiju; vrednovanje do 2020.; kontinuirano
Na stručnim studijima prevladavaju stručni nastavni sadržaji kojima se pretežno usvajaju vještine, ali mogu postojati i nastavni sadržaji u kojima prevladavaju znanja. Na sveučilišnim studijima prevladavaju sveučilišni nastavni sadržaji kojima se pretežno usvajaju znanja, ali mogu postojati i nastavni sadržaji u kojima se usvajaju vještine. Zbog toga je nevažno na kojem studiju nastavnik održava nastavu, nego je isključivo važna vrsta nastavnog sadržaja (profil skupa ishoda učenja) koji nastavnik predaje i za koji treba imati odgovarajuće kompetencije.
  • Mjera 2.4.1.
  • Definirati sustav u kojem se izbor nastavnika temelji na sadržaju, a ne na vrsti studija. Nastavnik mora imati odgovarajuće nastavničke kompetencije za izvođenje određenih nastavnih sadržaja neovisno o vrsti studija na kojem izvodi nastavu
  • ROK: definiranje sustava do kraja 2016., a provedbu započeti od 2018.
Vertikalna mobilnost trenutačno se najvećim dijelom temelji na administrativnim i formalnim ograničenjima i zahtjevima. Umjesto toga treba prepoznati motiviranost i izvrsnost studenta uz odgovarajuću provjeru i vrednovanje potrebnih ulaznih kompetencija.
  • Mjera 2.5.1.
  • Razviti sustav i metodologiju priznavanja prethodnoga učenja, odnosno vrednovanja i provjere ulaznih kompetencija kao osnove za vertikalnu mobilnost
  • ROK: prvo polugodište 2016.; akademska godina 2017./2018. - provjera ulaznih kompetencija pri upisu.
Poticat će se suradnja i umrežavanje visokih učilišta da bi se što učinkovitije koristili njihovi kadrovski i materijalni resursi. S druge strane, potrebno je pojačati suradnju između institucija visokog obrazovanja i drugih dionika, prije svega potencijalnih poslodavaca studenata, čime bi se osiguralo primjereno sudjelovanje predstavnika dionika u nastavnom procesu, dijelom prenošenjem iskustava iz prakse studentima u obliku formalne nastave, a dijelom i izvođenjem studentske prakse. Pritom treba imati u vidu da se radi o osobama koje u pravilu nisu nastavnici, pa prema tome ne mogu biti nositelji kolegija/modula, ali svojim iskustvom mogu znatno obogatiti i unaprijediti nastavu.
  • Mjera 2.6.1.
  • Uspostaviti registar podataka o visokim učilištima sa svim podatcima o resursima relevantnim za izvođenje studijskih programa (npr. materijalni i kadrovski resursi) i ugraditi ga u jedinstveni informacijski sustav visokih učilišta. (Ova mjera detaljno je razrađena u okviru cilja 5. Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta, pod točkom 5.2.)
  • Mjera 2.6.2.
  • Uspostaviti poticajne mehanizme za suradnju i umrežavanje visokih učilišta u izvođenju zajedničkih studijskih programa i/ili njihovih pojedinih dijelova.
  • ROK: Vrijeme provedbe: 2017.
U suradnji s gospodarskim subjektima, poduzetničkim sektorom, zavodom za zapošljavanje i sličnim institucijama izgradit će se sustav karijernog savjetovanja studenata da bi se prepoznali njihovi afiniteti, a zatim i usmjerilo njihovo profiliranje tijekom studija u skladu s razvijenim kompetencijama. Sustav će djelovati koordinirano sa sustavima karijernog savjetovanja u srednjem obrazovanju i obrazovanju odraslih.
  • Mjera 2.7.1.
  • Uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu i organizaciju centara za podršku studentima i karijerno savjetovanje
  • ROK: 2017.
Suprotno izvornoj namjeni, izvanredni su studiji ponegdje postali načinom za povećanje upisnih kvota i upisivanje studenata koji nisu uspjeli upisati odgovarajući redovni studij. U tom smislu, izvanredni su studiji dodatni izvor prihoda visokih učilišta i način podmirivanja troškova poslovanja.

Izvanredni studiji ubuduće će se razvijati kao dio sustava za cjeloživotno obrazovanje usmjereni na pristupnike koji studiraju uz rad ili iz drugog razloga imaju jasno izraženu potrebu za studiranjem posebnom dinamikom, te će biti dio sustava obrazovanja odraslih. Neće se raditi o studijima koji se sadržajno ili po ishodima učenja razlikuju od redovnih studija, nego će razlika biti u fleksibilnijoj dinamici upisivanja kolegija/modula – u skladu s mogućnostima koje studentu dopuštaju obveze izvan studija. Potrebno je razraditi i sustav priznavanja prethodno stečenih kompetencija po uzoru na druge sustave vrednovanja i priznavanja prethodnog učenja. Studiji s djelomičnim opterećenjem bit će financirani, kao i oni s punim opterećenjem, programskim ugovorima.
  • Mjera 2.8.1.
  • Pravno regulirati studije s djelomičnim opterećenjem. Izmjenama zakona potrebno je definirati ključne elemente za uspješno izvođenje studija s djelomičnim opterećenjem, a posebice sljedeće:
    -provođenje inicijalne akreditacije
    -priznavanje prethodne razine učenja i prije stečenih kvalifikacija te rješavanje problema državne mature za starije polaznike (npr. predvidjeti posebne kvote)
    -definiranje statusa studenata na studiju s djelomičnim opterećenjem i ublažavanje razlika u odnosu na status redovnih studenata
    -definiranje ukupnog financiranja i školarina – predvidjeti mogućnost sklapanja programskih ugovora za studije s djelomičnim opterećenjem
    -predlaganje mehanizama odobravanja, nadzora i periodičnog vrednovanja izvanrednih studijskih programa i dr.
  • ROK: 2016.
  • Mjera 2.8.2.
  • Osnovati centre za cjeloživotno učenje i obrazovanje pri visokim učilištima kao potporu za poticanje i koordiniranje aktivnosti vezanih uz cjeloživotno učenje i obrazovanje, koji bi uključivali i studije s djelomičnim opterećenjem kao formalni oblik cjeloživotnog obrazovanja koji završava odgovarajućom kvalifikacijom
  • ROK: 2017.
  • Mjera 2.8.3.
  • Donijeti izvedbene planove na razini visokih učilišta koji će studentima s djelomičnim opterećenjem omogućiti postizanje ishoda učenja studija uzimajući u obzir specifičnosti njihova načina studiranja
  • ROK: 2017.
  • Mjera 2.8.4.u provedbi
  • Analizirati potrebe u javnim i gospodarskim subjektima za programima u STEM području. Organizirati okrugle stolove i slična događanja na temu studija u STEM području i na njih pozivati predstavnike gospodarstva (službe za upravljanje ljudskim resursima u većim tvrtkama, menadžere, vlasnike manjih tvrtki, predstavnike javnih ustanova i dr.) i ugledne stručnjake iz inozemstva koji imaju iskustva u organiziranju izvanrednih studija u navedenu području. Program takvih događanja trebao bi uključivati prezentaciju postojećeg stanja i prijedloge poboljšanja te primjere dobre prakse na uglednim institucijama. 
  • ROK: potrebe analizirati do kraja drugog polugodišta 2016.; kontinuirano
  • Mjera 2.8.5.
  • Detaljno analizirati i obnoviti postojeće programe za studente s djelomičnim opterećenjem i predložiti nove s ciljem oblikovanja takvih programa koji će privući potencijalne studente dajući kao krajnji rezultat izvrsno obrazovane stručnjake sposobne odgovoriti društvenim potrebama, zahtjevima suvremenog gospodarstva i javnog sektora
  • ROK: 2017.
  • Mjera 2.8.6.
  • Proširiti postojeći informacijski sustav uz uključivanje podataka koji se odnose na studente koji studiraju s djelomičnim opterećenjem, aktivno promicati vrijednosti uključivanja u takve studije za pojedinca, izvještavati o mogućnostima zapošljavanja polaznika takvih studija te upravljati njihovim karijerama 
    Ova mjera razrađena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta, pod točkom 5.2.
  • Mjera 2.8.7.u provedbi
  • Osmisliti sustav dodatnih poticajnih financijskih mjera za upisivanje na studije s djelomičnim opterećenjem STEM područja te razraditi mehanizme stipendiranja studenata. U tom smislu potaknuti suradnju s poslodavcima
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. – osmišljen sustav; 2016. - implementacija.
Tržište radne snage u Hrvatskoj još uvijek ne prepoznaje jasno razliku između sveučilišnog i stručnog prvostupnika čije svjedodžbe imamo od uvođenja bolonjskog procesa, pri čemu su i nedovoljno jasne razlike u ishodima učenja stručnog i sveučilišnog prvostupnika.

Utemeljit će se sustav razlikovanja stručnih i sveučilišnih studija na temelju jasnih ishoda učenja, gdje se kod prvih pretežno usvajaju vještine, a kod drugih teorijska znanja. Stručni bi studiji trebali biti fleksibilniji da mogu brzo odgovarati na zahtjeve tržišta, a sveučilišni bi studiji trebali osiguravati bolje temelje i fundamentalna znanja primjerenija promjenjivim zahtjevima tehnologije i društva.
Uvest će se kontinuirano obrazovanje nastavnika putem posebno osmišljenih kolegija koji bi bili preduvjet za preuzimanje nastavničkih obveza, a i uvjet za izbor u znanstveno-nastavno zvanje. Takvi će se kolegiji organizirati u formi izravne nastave ili putem e-učenja. Usto će biti organizirani i kraći tečajevi kojima bi se nadograđivale kompetencije nastavnika, ne samo iz pedagoških nego i iz drugih transverzalnih kompetencija, kao što su korištenje informatičkih tehnologija ili načini pisanja i prijavljivanja projekata.
  • Mjera 3.1.1.
  • Izraditi novi jedinstveni sustav kriterija za izbore u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i leksikografska zvanja temeljenih na istorazinskom vrednovanju
  • ROK: Prvo polugodište 2016. - izrada odgovarajućih pravilnika; do 2020. - primjena i praćenje primjene novih postupaka.
  • Mjera 3.1.2.
  • Organizacija centara za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu nastavnika u sustavu visokog obrazovanja
  • ROK: 2017.
  • Mjera 3.1.3.u provedbi
  • Izrada, prihvaćanje i implementacija programa kontinuiranog obrazovanja nastavnika u sustavu visokog obrazovanja. U planiranju i izvođenju programa u najvećoj se mjeri koristiti mehanizmima e-učenja
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 3.1.4.
  • Razraditi mehanizme varijabilnog vrednovanja rada nastavnika i uvođenja odgovarajućeg varijabilnog dijela plaće
  • Mjera 3.1.5.u provedbi
  • Razraditi sustav cjeloživotnog obrazovanja nenastavnog osoblja
  • ROK: 2017.
Uloga se visokoškolskih nastavnika u društvu promijenila i obuhvaća četiri segmenata aktivnosti: a) nastavne (obrazovne); b) znanstvene/umjetničke; c) organizacijske, upravljačke i stručne aktivnosti u akademskim tijelima; d) angažman u trećoj misiji ustanova visokog obrazovanja (djelatnost usmjerenu doprinosu razvoju i poboljšanju zajednice).

Povećan je opseg i kompleksnost u tradicionalnim radnim sektorima visokoškolskih nastavnika, nastavi i znanstvenom radu, čemu su pridodane brojne nove obveze iz domene organizacijskih, upravljačkih i administrativnih poslova, kao i zahtjevi šire zajednice. Te tendencije nije pratila kvalitetna potpora i odgovarajuća regulativa praćenja i vrednovanja rada nastavnika.
  • Mjera 3.2.1.
  • Utvrditi mehanizme vrednovanja rada visokoškolskih nastavnika temeljem četiriju segmenata aktivnosti, uvođenjem odgovarajućih zakonskih izmjena. Utvrditi okvirne omjere pojedinih aktivnosti u skladu s misijama pojedinih visokih učilišta i specifičnostima područja i struka; definirati mogućnosti promjene omjera na razini visokog učilišta. U tom smislu provesti izmjene i dopune pravnih akata
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 3.2.2.
  • Razraditi zaštitne mehanizme maksimalnih opterećenja visokoškolskih nastavnika po pojedinim segmentima radnih zadaća. Razrađenim se popisom aktivnosti koristiti pri izradi kolektivnog ugovora
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 3.2.3.
  • Uspostaviti i implementirati mehanizam cjelovita vrednovanja četiriju segmenata radnih zadaća visokoškolskih nastavnika. Pravilnicima na razini visokih učilišta normirati i vrednovati utvrđene aktivnosti i ugovaranje dodatnih aktivnosti ovisno o strateškom usmjerenju visokoškolske institucije. Osigurati postupnost uvođenja promjena za poboljšanje sustava uz obvezno osiguranje prihvatljivog razdoblja prilagodbe. Predvidjeti usklađivanje radnih obveza visokoškolskih nastavnika s trajanjem ugovora o radu u postojećim nastavnim i znanstveno-nastavnim statusima, kao i osiguranje prijelaznog razdoblja za informiranje, prilagodbu i implementaciju predloženog sustava.
  • ROK: 2015.
Na visokim učilištima postoje izrazite razlike u strukturi nastavnika i suradnika u nastavi, ali i administrativnog, stručnog i pomoćnog osoblja. Postoje velike razlike u rasponu i distribuciji zaposlenih s obzirom na zvanja. To je napose važno pri usporedbi fakulteta, veleučilišta i visokih škola koji izvode studijske programe bliskih sadržaja i opsega. Postoje i osjetne razlike u udjelu administrativnog, stručnog i pomoćnog osoblja u strukturi zaposlenih u visokim učilištima. Te razlike rezultat su prevelike fragmentiranosti sustava visokog obrazovanja u kojem institucionalnu odgovornost za definiranje i upravljanje politikom zapošljavanja nisu preuzela sveučilišta. Ustroj radnih mjesta na visokim učilištima definirat će se na temelju: a) opsega obrazovnog, znanstvenog, umjetničkog ili stručnog rada, b) standardnog opterećenja zaposlenika, c) standarda za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.
  • Mjera 3.3.1.
  • Izraditi standarde kadrovske strukture prema vrstama i opsezima programa te na temelju standarda regulirati ustroj radnih mjesta zaposlenika čija plaća tereti sredstva proračuna
  • ROK: 2017.
U sustavu visokog obrazovanja i znanosti ne postoji jasno osmišljena i profilirana politika zapošljavanja te profesionalnog i stručnog usavršavanja i napredovanja djelatnika. Politika zapošljavanja stihijska je i ovisna o trenutnim ekonomskim kretanjima, osobnim inicijativama i o odnosima različitih interesnih skupina i struktura.

Jedan od najvažnijih preduvjeta za kvalitetno visoko obrazovanje jest kvaliteta nastavnika, stoga će se raditi na povećanju znanstvene i nastavne kvalitete nastavnika. Redefinirat će se mehanizmi određivanja strukture radnog vemena i radnih zadaća visokoškolskih nastavnika. Utvrdit će se standard i kadrovske strukture visokih učilišta, te definirati ustroj radnih mjesta i politika zapošljavanja.
Programskim ugovorima financirat će se sve razine studijskih programa, od preddiplomskih do doktorskih studija. Sustav financiranja razradit će se temeljem broja upisanih studenata prema znanstvenim područjima njihovih studijskih programa, što osigurava transparentnost te uzima u obzir različite razine troškova izvođenja studija ovisno o studijskom programu. Napose će se razraditi način ugovaranja i razine aktivnosti za veleučilišta i visoke škole jer one nemaju istu razinu autonomije kao javna sveučilišta. Sveučilišta i veleučilišta trebaju razraditi pravila provedbe ciljeva programskih ugovora, a osobito alokacije sredstava sastavnicama u skladu s postavljenim ciljevima. Financiranje po novom modelu uvodit će se postupno da se ne ugrozi kontinuitet djelovanja visokih učilišta.

U postojećem sustavu od uprava se visokih učilišta očekuju rezultati, ali uz nerazmjerno nisku autonomiju u raspolaganju financijskim sredstvima. Jačanje autonomije u raspolaganju financijskim sredstvima preduvjet je učinkovita upravljanja visokim učilištima.  Pritom je potrebno voditi se načelima transparentnosti, učinkovitosti, osiguranja kvalitete i socijalne dimenzije.
  • Mjera 4.1.1.u provedbi
  • Razraditi i implementirati model financiranja programskim ugovorima
  • ROK: Do akademske godine 2016./2017. dovršiti izradu modela; akademska godina 2019./2020. - potpuna primjena.
  • Mjera 4.1.2.
  • Različita ministarstva razradit će sustav sufinanciranja visokog obrazovanja. Odrediti udjele pojedinih ministarstava u financiranju visokog obrazovanja
  • ROK: Drugo do četvrto tromjesečje 2015. – razrada sustava; 2016. - implementacija.
  • Mjera 4.1.3.
  • Razraditi sustav prikupljanja i upravljanja financijskim podatcima za kvalitetno upravljanje i utemeljeno donošenje odluka u visokom obrazovanju.
    Ova mjera razrađena je detaljno u okviru glavnog Cilja 5. Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta, posebnog Cilja 5.2. Unaprijediti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu
Jasno je da postizanje primjerenog financiranja institucija visokog obrazovanja nije moguće samo sredstvima državnog proračuna. Stoga je potrebno razviti sustav kojim bi se osiguralo financiranje visokih učilišta i iz drugih izvora. Prije svega to se odnosi na gospodarski sektor koji je u posljednjih dvadesetak godina u velikoj mjeri izgubio interes, a dijelom i mogućnost ulaganja u visoko obrazovanje. Formiranje interesnih mreža u koje bi se uključile gospodarske i akademske, ali i druge institucije poput ministarstava, agencija, komora itd. koje djeluju u pojedinim sektorima, moglo bi dovesti do znatnije suradnje između gospodarstva i visokih učilišta, a time i povećanja ulaganja u visokoobrazovni sustav.

Odgovarajućom poreznom politikom poticat će se ulaganja gospodarskog sektora u visoko obrazovanje.
  • Mjera 4.2.1.
  • Postupno povećavati proračunska izdvajanja za visoko obrazovanje do postizanja medijana EU-a
  • ROK: 2020.
  • Mjera 4.2.2.
  • Razraditi i implementirati sustav poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje
  • ROK: Drugo do četvrto tromjesečje 2015. – razrađen sustav; 2016. - uveden.
  • Mjera 4.2.3.
  • Razraditi sustav alociranja dijela sredstava uprihođenih prodajom državne imovine i/ili ostvarenih putem državnih koncesija u visoko obrazovanje
  • ROK: Drugo do četvrto tromjesečje 2015. – razrađen sustav; 2016. – uveden.
  • Mjera 4.2.4.u provedbi
  • Formirati sektorske interesne mreže. U interesne mreže potrebno je uključiti visoka učilišta, poslodavce, državna tijela i druge zainteresirane dionike
  • ROK: Prvo do četvrto tromjesečje 2015.
Strategijom se planira postupno povećanje proračunskih izdvajanja za visoko obrazovanje do postizanja medijana EU-a.

Budući da postizanje primjerenog financiranja institucija visokog obrazovanja nije moguće samo sredstvima državnog proračuna, potrebno je razviti sustav kojim bi se osiguralo financiranje visokih učilišta i iz drugih izvora. Prije svega to se odnosi na gospodarski sektor koji je u posljednjih dvadesetak godina u velikoj mjeri izgubio interes, a dijelom i mogućnost ulaganja u visoko obrazovanje.
Uspostavit će se jasan odnos prostornih potreba i broja studenata, nastavnih programa i istraživačkih zahtjeva u skladu s područjima studiranja/istraživanja. Razradit će se plan ulaganja u razvoj infrastrukture uzimajući u obzir postojeće prostorne resurse, njihovu starost i funkcionalnost uz analizu održivosti novih prostornih kapaciteta s obzirom na troškove njihova održavanja. Pri gradnji novih prostornih kapaciteta potrebno je funkcionalno i programski povezati prostorne resurse da bi se osiguralo njihovo optimalno korištenje te održivost. Prigodom projektiranja i izgradnje objekata poticat će se energetski učinkovita i održiva gradnja.
  • Mjera 5.1.1.
  • Provesti detaljnu analizu postojećih prostornih kapaciteta visokih učilišta i utvrditi nacionalne prioritete ulaganja s realnim vremenskim planovima. U ovu mjeru treba uključiti i postojeće podatke kojima raspolaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) te prikupiti dodatne podatke koji omogućuju informirano donošenje nacionalnih prioriteta
  • ROK: Prvo do četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 5.1.2.
  • Izgraditi nove i obnoviti postojeće kapacitete visokih učilišta. Nacionalni prioriteti trebaju uzeti u obzir i već započete projekte unapređenja prostornih kapaciteta
  • ROK: 2015. - 2025.
Suvremena informacijsko-komunikacijska infrastruktura preduvjet je funkcioniranja visokog učilišta na svim razinama, od tehničko-administrativne do nastavne. Poseban naglasak potrebno je staviti na tehničke predispozicije za razvoj e-učenja i učenja na daljinu u skladu s aktualnim svjetskim trendovima i potrebama različitih podzastupljenih skupina.
  • Mjera 5.2.1.u provedbi
  • Izraditi plan razvoja informacijsko-komunikacijske infrastrukture za razdoblje do 2020. godine
  • ROK: rok do 2018. definiran projektom HRZZO
  • Mjera 5.2.2.
  • Nadograditi i proširiti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu. Ova je mjera detaljno razrađena u dijelu Strategije koji se odnosi na razvoj znanosti.
  • Mjera 5.2.3.u provedbi
  • Nadograditi i povezati postojeće informacijske sustave iz domene visokog obrazovanja, te ih povezati sa sustavima iz domene znanosti i cjeloživotnog obrazovanja, na način da osiguravaju cjelovite i kvalitetne informacije potrebne za donošenje odluka vezanih uz sustav visokog obrazovanja i znanosti
  • ROK: 2015. - 2018.
  • Mjera 5.2.4.
  • Izraditi paket programskih alata za upravljanje visokim učilištima
  • ROK: 2015. - 2018.
  • Mjera 5.2.5.u provedbi
  • Definirati modele i izgraditi sustave za izradu i uporabu otvorenih obrazovnih sadržaja, uključujući nastavnu literaturu i druge nastavne sadržaje u otvorenom pristupu
  • ROK: 2015. - 2018.
Materijalni resursi na javnim institucijama visokog obrazovanja veoma su različiti i na velikom broju institucija nedostatni za kvalitetno ispunjavanje svih zadaća te za natjecanje u međunarodnom okružju. Prostori pojedinih sastavnica ne zadovoljavaju ni najnužnije standarde nastavnih i istraživačkih zahtjeva. Ustroj suvremenih institucija visokog obrazovanja zahtijeva i odgovarajuću infrastrukturu koja će osigurati izvrsnost u nastavi te njihov ravnopravan položaj u europskom visokoobrazovnom prostoru.

Osiguranje potrebnih prostornih resursa i infrastrukture bit će jedan od prioriteta u području visokog obrazovanja i znanosti.
U Hrvatskoj se sustav studentskih potpora pretežno oslanja na neizravne potpore, dok izravnu državnu potporu dobiva razmjerno malen broj studenata. U izdvajanjima za neizravnu potporu dominira subvencija za studentsku prehranu. Takav sustav potpore neracionalan je i socijalno nepravedan jer neizravne potpore, s iznimkom potpore za stanovanje, ne uključuju socioekonomski status studenata.

Stoga će se u idućem razdoblju osmisliti nov model u kojem bi više sredstava bilo usmjereno izravnom subvencioniranju studenata po načelima stvarnih potreba, racionalnosti i transparentnosti.
  • Mjera 6.1.1.
  • Na temelju komparativne analize sustava studentskog standarda u Hrvatskoj i europskih sustava izraditi projekt reforme sustava
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
Uključivanje podzastupljenih skupina u sustav visokog obrazovanja jedan je od prioriteta razvoja europskoga visokoobrazovnog prostora. U Hrvatskoj će se razviti sustavna politika uključivanja podzastupljenih skupina.
  • Mjera 6.2.1.provedeno
  • U skladu s praksom u drugim europskim zemljama ustanoviti međusektorsku Nacionalnu skupinu za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Skupina treba djelovati kao savjetodavno tijelo Vlade RH, MZOS-a, Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih škola
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.
  • Mjera 6.2.2.u provedbi
  • Identificirati podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju i utvrditi čimbenike koji pridonose slabijem uključivanju studenata iz tih skupina
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 6.2.3.u provedbi
  • Izraditi i implementirati nacionalni akcijski plan za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, vodeći računa o potrebi koordiniranih mjera na svim razinama sustava obrazovanja. Razraditi i pokrenuti sustav nacionalnog programa stipendiranja podzastupljenih ili ranjivih skupina studenata
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - kraj 2016.
  • Mjera 6.2.4.u provedbi
  • Razviti integrirani sustav praćenja upisa, dinamike i uspješnosti završavanja studija za studente iz podzastupljenih i ranjivih skupina
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015. - kraj 2016.
Postoji velika razlika u troškovima studiranja studenata koji žive u studentskim domovima i onih koji stanuju u iznajmljenim stambenim prostorima. Zato će se povećati kapaciteti domova uz obnovu i uređenje postojećih.
  • Mjera 6.3.1.
  • Razraditi i provesti plan izgradnje novih i obnove postojećih smještajnih kapaciteta u studentskim domovima. Posebno treba voditi računa da se pri planiranju i izgradnji nove infrastrukture visokih učilišta u okviru nastajućih kampusa planiraju i izgrade i smještajni kapaciteti za studente
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. - plan izgradnje; dovršenje 2020.
Postoje znatne razlike u pristupačnosti pojedinih visokih učilišta studentima s invaliditetom. Stoga će se ujednačiti uvjeti pristupa studiranju na nacionalnoj razini u skladu s ciljem koji definira omogućivanje visokog obrazovanja svima.
  • Mjera 6.4.1.
  • Osigurati nacionalni sustav financiranja za postizanje veće razine pristupačnosti studenata s invalidnošću
  • ROK: 2016.
  • Mjera 6.4.2.
  • Prijavne i upisne procedure na visokim učilištima prilagoditi osobama s invalidnošću. Sve potrebne informacije o upisu na visoka učilišta trebaju biti jednako dostupne osobama s invalidnošću
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 6.4.3.u provedbi
  • Izvođenje nastave i provjeru znanja, vještina i sposobnosti prilagoditi studentima s invalidnošću i omogućiti im da na pravedan način dokažu postizanje definiranih ishoda učenja. U tom smislu provesti edukaciju nastavnika
  • ROK: 2015. - 2019.
  • Mjera 6.4.4.
  • Osigurati pomoćnu tehnologiju i asistente u nastavi za studente s invalidnošću
  • ROK: 2017.
  • Mjera 6.4.5.
  • Osigurati rad institucionalnih službi i stručnih tijela za potporu studentima s invalidnošću
  • ROK: 2016.
  • Mjera 6.4.6.
  • Osiguravanjem prostorne pristupačnosti i primjenom univerzalnog dizajna omogućiti svim studentima, uključujući i studente s invalidnošću, dostupnost svih resursa namijenjenih studentima
  • ROK: 2019.
  • Mjera 6.4.7.
  • Osigurati prilagođeni prijevoz studentima s invalidnošću. Institucionalne službe potpore za studente s invalidnošću pri visokim učilištima svake akademske godine trebaju iskazivati potrebe studenata za prilagođenim prijevozom
  • ROK: 2017.
  • Mjera 6.4.8.
  • Sustavno prikupljati podatke o studentima s invalidnošću koji ostvaruju prava i koriste se oblicima potpore u sustavu visokog obrazovanja u cilju praćenja tijeka studija i unapređenja potpore studentima s invalidnošću
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015. - trajno
Uz studijske aktivnosti studentima je potrebno osigurati i izvanstudijske sadržaje koji su u najvećem dijelu naših visokih učilišta vrlo slabo zastupljeni. Zbog toga će se uz izgradnju ili preuređenje zgrada visokih učilišta planirati i prostori za sadržaje koji obogaćuju kulturni, sportski i društveni život studenata, što je posebno važno prigodom izgradnje studentskih kampusa.
  • Mjera 6.5.1.
  • Razraditi i provesti plan izgradnje novih i obnove postojećih sadržaja za potrebe kulturnog, sportskog i društvenog života studenata
  • ROK: 2015. - 2025.
Ulaganje u studentski standard i socijalnu dimenziju studiranja u neposrednoj je vezi s jednim od glavnih strateških ciljeva po kojem visoko obrazovanje treba biti dostupno svima u skladu s osobnim sposobnostima. Uključivanje podzastupljenih skupina u sustav visokog obrazovanja jedan je od prioriteta razvoja hrvatskog obrazovanja.
Iako već postoji sustavno financiranje mobilnosti studenata i nastavnika putem programa mobilnosti kao što su ERASMUS, CEEPUS i sl., analize pokazuju da se premalen broj hrvatskih studenata preddiplomskih i diplomskih studija koristi tim mogućnostima (odlazna mobilnost za vrijeme trajanja studija na razini je oko 1%). Najveći i najvažniji program mobilnosti studenata i nastavnika zemalja članica EU-a predstavlja ERASMUS kao potprogram Programa za cjeloživotno učenje, a koji od 2014. kao Erasmus+ poprima novu dimenziju objedinjavanjem više postojećih programa.  Proteklih godina vidljiv je trend znatnog povećanja sredstava koje Hrvatska izdvaja za ERASMUS.
  • Mjera 7.1.1.u provedbi
  • Povećati izdvajanja za mobilnost studenata i nastavnika da bi se do 2020. osigurala odlazna mobilnost studenata od 10 % i dolazna mobilnost od 5 %, što uključuje i semestralnu mobilnost i mobilnost za stjecanje cjelovite kvalifikacije. Izraditi plan povećavanja izdvajanja za mobilnost. Ukupno povećanje sredstava za programe mobilnosti trebalo bi rasti po prosječnoj stopi od 17 % do 2020. godine. Sredstva za mobilnost nastavnika i studenata potrebno je ugraditi u programske ugovore za ESF − operativni program za učinkovite ljudske potencijale 2014.-2020, te potaknuti visoka učilišta na prijavu na natječaje programa Erasmus+ koji predviđaju ovu aktivnost.
  • ROK: izdvajanja postupno povećavati do 2020.
  • Mjera 7.1.2.u provedbi
  • Ukloniti interne prepreke mobilnosti na visokim učilištima. Potrebno je ukloniti prepreke mobilnosti na samim visokim učilištima vezanim uz priznavanje ECTS bodova ostvarenih putem mobilnosti i na primjeren način organizirati sustav poticanja studenata na mobilnost
  • ROK: 2016.
  • Mjera 7.1.3.
  • Uvesti obvezu međunarodnog usavršavanja nastavnika kao kriterij za izbor u znanstveno-nastavna zvanja
  • ROK: kriterij donijeti do kraja 2015.
  • Mjera 7.1.4.
  • Osigurati sustav stipendija za strane polaznike doktorskih škola hrvatskih visokih učilišta. Osigurati financijske potpore za strance, polaznike hrvatskih doktorskih škola za razdoblje od 3 do 4 godine. Financijsku potporu potrebno je uključiti u programske ugovore i ESF (Europski socijalni fond) − Operativni program za učinkovite ljudske potencijale, a vezati uz znanstvene projekte
  • ROK: postupno povećavati broj stipendija u skladu s inovativnom shemom financiranja doktorskih studija.
  • Mjera 7.1.5.
  • Osigurati sustav stipendija za hrvatske polaznike inozemnih doktorskih škola. Osigurati financijske potpore za znanstvene novake s hrvatskih visokih učilišta, polaznike doktorskih škola na eminentnim europskim i svjetskim sveučilištima za razdoblje od 3 do 4 godine. Financijsku potporu potrebno je uključiti u programske ugovore i ESF − Operativni program za učinkovite ljudske potencijale, a vezati uza znanstvene projekte uz obvezu povratka znanstvenog novaka u Hrvatsku nakon završetka doktorske škole.
  • ROK: postupno povećavati broj stipendija do 2020.
  • Mjera 7.1.6.
  • Osigurati sustav jednogodišnjih stipendija za strane znanstvenike na hrvatskim visokim učilištima. Stipendije je potrebno uključiti u programske ugovore, a vezati uz znanstvene projekte. Visoka učilišta treba potaknuti na prijavu na natječaje programa EU "Obzor 2020." koji predviđaju ovu aktivnost
  • ROK: 2015. – razrađen sustav; 2016. – primjena; postupno povećavati broj do 2020.
  • Mjera 7.1.7.u provedbi
  • Osnažiti kapacitete ureda za međunarodnu suradnju visokih učilišta
  • ROK: 2017.
Veća dolazna mobilnost studenata moguća je jedino ako hrvatska visoka učilišta povećaju ponudu kolegija/modula, odnosno čitavih studija na engleskom (ili nekom drugom) jeziku.
  • Mjera 7.2.1.u provedbi
  • Osigurati financijsku potporu nastavi koja se izvodi na stranom jeziku. Postupno uvoditi kolegije/module, a zatim i doktorske i diplomske studije na stranom (engleskom ili drugom) jeziku. Razraditi i osigurati sustav financijske potpore za izvođenje nastave na stranom jeziku. Financijsku potporu potrebno je uključiti u programske ugovore i ESF − Operativni program za učinkovite ljudske potencijale te potaknuti visoka učilišta na prijavu na natječaje programa Erasmus+ koji predviđaju ovu aktivnost
  • ROK: Do 2020.
Združeni studiji omogućuju visokim učilištima da se u pojedine studije uključe u skladu sa svojim strateškim prioritetima, odnosno specifičnostima. Na taj način povećava se ukupna kvaliteta studija jer student na svakom visokom učilištu prolazi onaj dio obrazovnog procesa za koji je to visoko učilište specijalizirano. U taj trend moraju se uključiti i hrvatska visoka učilišta u skladu sa svojim definiranim strateškim usmjerenjima.
  • Mjera 7.3.1.u provedbi
  • Izraditi plan uključivanja u združene studije na svim razinama. Identificirati strateške partnere visokih učilišta i provesti pregovore o formiranju združenih studija
  • ROK: 2016.
  • Mjera 7.3.2.u provedbi
  • Uspostaviti sustav poticanja uključivanja hrvatskih visokih učilišta u združene studije. Osigurati dodatne financijske potpore za mobilnost studenata i nastavnika (izvan programa ERASMUS+), ponajprije kroz ESF − Operativni program za učinkovite ljudske potencijale i uključiti ih u programske ugovore
  • ROK: 2016.
  • Mjera 7.3.3.
  • Izraditi studijske programe u suradnji sa stranim partnerima u združenim studijima. Započeti izvođenje programa združenih studija
  • ROK: 2016.; kontinuirano
Sustav visokog obrazovanja mora težiti osiguranju najboljih dostupnih nastavnika, pri čemu se ne smije ograničiti na hrvatski nastavni kadar. Institucije visokog obrazovanja uz obveznu transparentnost odabira novih nastavnika moraju svojim studentima osigurati najbolje nastavnike bez obzira na zemlju iz koje dolaze. Pritom zapošljavanje stranih nastavnika ne smije biti administrativna mjera kojom bi se diskriminirali hrvatski nastavnici, nego mora biti isključivo u funkciji povećanja kvalitete nastave.
  • Mjera 7.4.1.u provedbi
  • Izraditi strategiju zapošljavanja stranih nastavnika na pojedinim visokim učilištima. Plan kadrova potrebno je ažurirati svake godine. U planu kadra potrebno je za svako visoko učilište postaviti realan postotak stranih nastavnika koji bi se postigao do 2025. i približnu dinamiku njegove realizacije uz identifikaciju radnih mjesta za koja bi se predvidjeli strani nastavnici
  • ROK: 2016.
Europska su visoka učilišta prihvatila proces internacionalizacije, što je dovelo do ukupnog povećanja kvalitete obrazovanja i ubrzanog razvoja znanstvenih istraživanja, pa je stoga internacionalizacija hrvatskih visokih učilišta strateški cilj njihova razvoja.
Skrb za razvoj kulture  kvalitete preuzet će institucije visokog obrazovanja u okviru svoje autonomije, nastojeći uspostaviti optimalnu ravnotežu između autonomije i odgovornosti. Visoka učilišta razvit će institucionalne strategije kao jedan od uvjeta u procesima osiguravanja kvalitete i procesima akreditacije. Programe uspostave politike kvalitete potrebno je ugraditi u programske ugovore.
  • Mjera 8.1.1.
  • Osmisliti i provesti projekt(e) i promotivne aktivnosti u svrhu podizanja svijesti o kulturi kvalitete i stavljanja naglaska na akademske vrijednosti i usklađenost postupaka osiguravanja kvalitete sa strateškim ciljevima
  • ROK: kontinuirano
Uspostavit će se veza između rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u području visokog obrazovanja.
  • Mjera 8.2.1.
  • Uvesti programsko financiranje visokih učilišta. Ova mjera razrađena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta, Mjera 4.1.1. Razraditi i implementirati model financiranja programskim ugovorima
  • Mjera 8.2.2.
  • Sustavno pratiti provedbe programskih ugovora
  • ROK: trajno nakon uvedenog sustava programskog financiranja
Pri spomenutim izmjenama i dopunama dokumenata koji se odnose na sustave osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju potrebno je doraditi dokumente da bi se razradili kriteriji za područje znanstvenoistraživačkog rada i administrativnih službi te uspostaviti iste minimalne kriterije za sveučilišta i veleučilišta i visoke škole (npr. omjer nastavnik: student, pokrivenost nastavnog opterećenja programa vlastitim nastavnicima) te za javne i privatne znanstvene institucije. U tom je smislu potrebno revidirati Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice te Pravilnik o sadržaju dopusnice, uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskih programa i reakreditaciju visokih učilišta.
  • Mjera 8.3.1.
  • Ujednačiti minimalne inicijalne kriterije za sve institucije visokog obrazovanja, odnosno znanosti bez obzira na to radi li se o sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, odnosno javnim ili privatnim znanstvenim institucijama. Pritom voditi računa da se pri donošenju kriterija udjela sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika u nastavi uzima u obzir specifičnost stručnih studija
  • Mjera 8.3.2.
  • Razraditi postupak akreditacije zajedničkih i združenih studijskih programa
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju predviđa sljedeća vrednovanja: a) inicijalnu akreditaciju; b) reakreditaciju; c) tematska vrednovanja i d) vanjsku neovisnu periodičnu prosudbu unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete. Uvest će se kontinuirano praćenje institucija nakon inicijalne akreditacije jer je uočeno da u razdoblju od inicijalne akreditacije do reakreditacije dolazi do znatnih nepoželjnih pojava poput neispunjavanja minimalnih kriterija za izvođenje studijskih programa i obavljanje znanstvene djelatnosti. U akademskoj godini 2015./2016. završava prvi ciklus reakreditacije institucija visokog obrazovanja. Nakon prvog ciklusa analizirat će se rezultati te će se na temelju istih izraditi prijedlog racionalizacije postupka vrednovanja.
  • Mjera 8.4.1.u provedbi
  • Izraditi skupne analize provedenih reakreditacijskih postupaka visokoškolskih institucija i postupaka vanjskog vrednovanja sustava osiguravanja kvalitete te izraditi racionalni plan za drugi ciklus vrednovanja institucija koji je utemeljen na rezultatima prethodnog
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 8.4.2.u provedbi
  • Kontinuirano pratiti institucije u razdoblju između dvaju vrednovanja, odnosno nakon inicijalne akreditacije
  • ROK: kontinuirano
Uspostavljeno je nekoliko informacijskih sustava za područje znanosti i visokog obrazovanja koji služe prikupljanju, pohranjivanju i analizi podataka. Velik je nedostatak da oni međusobno ne komuniciraju, odnosno ne razmjenjuju podatke. Nužno je doraditi postojeći informacijski sustav da omogući razmjenu podataka, analizu i pripremu podloga za donošenje informiranih strateških odluka.
  • Mjera 8.5.1.
  • Nadograditi i povezati postojeće informacijske sustave za područje znanosti i visokog obrazovanja u jedinstveni sustav (Ova mjera razrađena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta, pod točkom 5.2.)
U Hrvatskoj postoje zakonski okvir i mehanizmi osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja usklađeni s praksom koja se primjenjuje u drugim zemljama EU, a provodi je Agencija za znanost i visoko obrazovanje.