Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

Nove boje znanja znače trajno unaprjeđivanje sustava odgoja i obrazovanja koji će svakome omogućiti: sudjelovanje u izgradnji sustava vrijednosti primjerenog načelima demokracije; sposobnost aktivnog sudjelovanja u društvenim procesima i kulturnim zbivanjima; osposobljenost za komunikaciju u multikulturnoj i mnogojezičnoj zajednici; sposobnost djelovanja u suvremenom, tehnički razvijenom društvu; stjecanje važnih znanja i vještina; sposobnost kritičkog mišljenja; razvoj osobnih kreativnih potencijala.
Razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova očituje se u njihovoj sposobnosti kreiranja različitih vrsta projekata i aktivnosti kojima odgovaraju na specifične potrebe sudionika odgojno-obrazovnog procesa, ali i na konkretne izazove s kojima se vrtići, škole i učenički domovi svakodnevno suočavaju.

U svrhu poticanja inovacijskih, razvojnih procesa uvest će se optimalna razina autonomije odgojno-obrazovnih djelatnika i ustanova. Vrtići i škole će ostvarivati dogovorene standarde i ishode učenja uz osjetno veće ovlasti i slobodu odlučivanja ponajprije o kurikulumu, ali i organizaciji poučavanja i  učenja te rada ustanove u cjelini.
  • Mjera 1.1.
  • Smanjiti stupanj normiranosti odgojno-obrazovnog i administrativnog rada odgojno-obrazovnih ustanova.
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 1.2.
  • Osigurati odgojno-obrazovnim ustanovama specifičnu edukaciju zaposlenika, mogućnost kontinuirane suradnje, razmjene iskustava i primjera dobre prakse te stručnu i financijsku podršku u koncipiranju, provođenju i vrednovanju inovacijskih projekata.
  • ROK: Prvo polugodište 2016. - kontinuirano
NOK je potrebno inovirati radi sljedećeg:
a) Strategijom predložena promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja podrazumijeva znatne promjene NOK-a;
b) zbog dominantnog usmjerenja na opće obrazovanje, u NOK-u nije dovoljno pozornosti posvećeno ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te različitim vrstama srednjoškolskog odgoja i obrazovanja pa je u okviru glavnoga strateškog cilja važno osigurati jednaku zastupljenost svih sastavnica sustava;
c) učenička postignuća za odgojno-obrazovna područja, koja čine središnji dio dokumenta, nisu međusobno usklađena i na istoj razini specifičnosti te ih je potrebno nadopuniti i uskladiti;
d) sukladno predloženoj shemi kurikularnih dokumenata, učenička postignuća iz NOK-a treba uključiti u Nacionalne kurikulume za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja.
  • Mjera 2.1.1.provedeno
  • Ustroj Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme (ERS) 
     
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.1.2.provedeno
  • Definiranje koordiniranoga metodološkog pristupa izradi kurikularnih dokumenata
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.1.3.provedeno
  • Izrada prijedloga Okvira nacionalnog kurikuluma
  • ROK: treće tromjesečje 2015.
Tijekom izrade kurikularnih dokumenata potrebno je ustrojiti Jedinicu za stručnu i administrativnu podršku izradi kurikularnih dokumenata (JRS), čiji bi članovi bili već zaposleni službenici ministarstva i agencija.

Kod eksperimentalnog i šireg uvođenja kurikularnih dokumenata u sustav odgoja i obrazovanja potrebno je ustrojiti Mrežu za podršku uvođenju kurikuluma. Zadaci regionalno razgranate mreže uključivat će operativnu podršku uvođenju kurikuluma te intenzivnu komunikaciju s djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova.
  • Mjera 2.2.1.provedeno
  • Ustroj Jedinice za stručnu i administrativnu podršku izradi kurikularnih dokumenata (JSAP)
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.2.2.
  • Ustroj Mreže za podršku uvođenju kurikularnih dokumenata u sustav odgoja i obrazovanja (MPU)
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 2.2.3.u provedbi
  • Promotivna aktivnost s ciljem objašnjavanja roditeljima i široj zainteresiranoj javnosti prednosti kurikularnog pristupa i promjena koje se predlažu
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015. - kontinuirano
  • Mjera 2.3.1.provedeno
  • Ustroj i osposobljavanje Stručnih radnih skupina za izradu Nacionalnih kurikularnih dokumenata (SRS)
  • ROK: Drugo do treće tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.3.2.provedeno
  • Izrada prijedloga područne i predmetne / međupredmetne / modularne strukture Nacionalnih kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje
  • ROK: Drugo tromjesečje 2015. – pokretanje aktivnosti; Treće tromjesečje 2015. – usvojena područna i predmetna/modularna struktura.
I. Izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Ovaj će dokument sadržavati opće ciljeve, načela i smjernice razvoja institucijskog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, ostavljajući prostor za pluralizam pedagoških ideja i koncepcija temeljenih na razvojno-primjerenoj praksi te promicanju autonomije i odgovornosti svake ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za unapređenje kvalitete.

II. Izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum i predmetne/međupredmetne/modularne kurikulume za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje (osmogodišnje I devetogodišnje)
Središnje strateško usmjerenje razvoju temeljnih kompetencija i određenju odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja), uz predloženu promjenu strukture sustava odgoja i obrazovanja kojom se predviđa devetogodišnji opće obvezni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, omogućit će znatnija poboljšanja u ovom dijelu sustava. Produljenje osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja omogućit će fleksibilniju predmetnu strukturu i satnicu te znatno veću razinu autonomije škola u programskom određenju vlastita rada, čime će se osigurati veća individualizacija i razina izbornosti.
U izradi predmetnih, međupredmetnih i modularnih kurikuluma učitelji trebaju činiti većinu članova radnih skupina. Jedna od najvažnijih mjera za ostvarenje ovog cilja osmišljeno je i učinkovito osposobljavanje učitelja ravnatelja i stručnih suradnika za primjenu kurikularnih dokumenata te promjene u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika.

III. Izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum i predmetne/međupredmetne/modularne kurikulume za gimnazijsko obrazovanje
Optimalno ostvarenje kurikuluma gimnazijskog obrazovanja pretpostavlja definiranje zajedničke kurikularne jezgre za sve gimnazijske programe te modula koji omogućuju profiliranje gimnazijskog odgoja i obrazovanja. U gimnazijskom obrazovanju nužno je povećanje izbornosti koje će bivati sve izraženije u završnim razredima.

IV. Izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum i kurikulume za stjecanje kvalifikacija u rednovnom sustavu strukovnog obrazovanja
U odnosu na gimnazijsko i umjetničko obrazovanje, strukovno obrazovanje karakterizira njegova prirodna i uska povezanost s tržištem rada, ali i funkcija društvene uključenosti. Većina programa strukovnog obrazovanja tijekom posljednjih dvaju desetljeća nije doživjela znatnije promjene te trenutno važeći programi ne odražavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu nužno odraz potreba tržišta rada i gospodarstva.
Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje definirat će se omjeri općeobrazovnih, stručnih i temeljnih kompetencija. Osigurati će se okvir za izbornost i modularnost strukovnog obrazovanja te dati osnova razvoju i uvođenju kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja.

V. Izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum i kurikulume za stjecanje kvalifikacija u rednovnom sustavu umjetničkog  obrazovanja
U izradi kurikularnih dokumenata važno je osigurati visoku razinu koherentnosti, otvorenosti i fleksibilnosti, poštovati posebitosti pojedinih umjetničkih disciplina te primjerenost razvojnoj dobi i često različitim predispozicijama djece i mladih osoba.
U srednjoškolskom umjetničkom obrazovanju potrebno je osigurati primjeren udio općeobrazovnih sadržaja da bi po završetku učenici mogli nastaviti obrazovanje na studijskim programima u različitim područjima, a ne samo u umjetničkom.
Mjere cjelovite kurikularne reforme koje se odnose na sve razine i vrste odgoja i obrazovanja
  • Mjera 2.4.1.provedeno
  • Izrada Nacionalnih kurikuluma za rani i predškolski, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički odgoj i obrazovanje (Nacionalni kurikulumi)
  • ROK: Drugo i treće tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.4.2.provedeno
  • Ustroj i osposobljavanje radnih skupina za izradu predmetnih/modularnih kurikuluma u osnovnoškolskom i gimnazijskom obrazovanju i radnih skupina za izradu kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom strukovnom i umjetničkom obrazovanju
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.4.3.provedeno
  • Izrada predmetnih/modularnih kurikuluma u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju i gimnazijskom obrazovanju te kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom strukovnom i umjetničkom odgoju i obrazovanju
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.4.4.u provedbi
  • Informiranje i osposobljavanje odgojitelja, učitelja, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika za primjenu kurikularnih dokumenata
  • ROK: Drugo tromjesečje 2015. – kontinuirano
  • Mjera 2.4.5.
  • Vrednovanje udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava u skladu s kurikularnim dokumentima
  • ROK: Prvo polugodište 2016. – izrađene i usvojene smjernice za pisanje i vrednovanje udžbenika i ostalih nastavnih materijala
  • Mjera 2.4.6.
  • Prilagodba odgojno-obrazovnih ustanova za primjenu kurikularnih dokumenata ispunjenjem kadrovskih, infrastrukturnih i materijalnih preduvjeta
  • ROK: Drugo polugodište 2016. - kontinuirano
  • Mjera 2.4.7.
  • Evaluacija primjene Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, predmetnih/modularnih kurikuluma u osnovnoškolskom i gimnazijskom obrazovanju i kurikuluma za stjecanje kvalifikacija redovnim strukovnim obrazovanjem
  • ROK: Prvo polugodište 2016. – razvijen sustav evaluacije; 2017. – primjena kontinuirano
  • Mjera 2.4.8.
  • Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
  • ROK: provedbe: Treće tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.4.9.
  • Primjena Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
  • ROK: Školska godina 2016./2017.
Mjere koje se odnose na osmogodišnji i devetogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
  • Mjera 2.4.10.
  • Primjena inoviranih predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
  • ROK: Školska godina 2016./2017.
  • Mjera 2.4.11.
  • Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za devetogodišnji opći odgoj i obrazovanje
  • ROK: 2017. – 2022.
  • Mjera 2.4.12.
  • Primjena Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za devetogodišnji opći odgoj i obrazovanje
  • ROK: Školska godina 2021./2022.
Mjere koje se odnose na gimnazijsko obrazovanje
  • Mjera 2.4.13.
  • Izrada modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju i utjecaja na uvjete rada i broj zaposlenih nastavnika
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 2.4.14.
  • Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/modularnih kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje
  • ROK: Školska godina 2016./2017.
  • Mjera 2.4.15.
  • Primjena Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/modularnih kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje
  • ROK: Školska godina 2017./2018.
Mjere koje se odnose na strukovno obrazovanje
  • Mjera 2.4.16.u provedbi
  • Izrada i donošenje Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015
  • Mjera 2.4.17.
  • Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i kurikuluma za stjecanje kvalifikacija redovnim strukovnim obrazovanjem u odgojno-obrazovni sustav
  • ROK: Školska godina 2016./2017
  • Mjera 2.4.18.
  • Primjena Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i kurikuluma za stjecanje kvalifikacija redovnim strukovnim obrazovanjem
  • ROK: Školska godina 2017./2018.
  • Mjera 2.4.19.u provedbi
  • Izrada optimalnog modela izvedbe učenja na radnom mjestu (work-based learning) u strukovnim školama
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. do drugog tromjesečja 2016.
  • Mjera 2.4.20.
  • Izrada modela vertikalne mobilnosti učenika trogodišnjih strukovnih škola
  • ROK: Drugo tromjesečje 2015. do drugog tromjesečja 2016.
Mjere koje se odnose na umjetničko obrazovanje
  • Mjera 2.4.21.
  • Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma za umjetničko obrazovanje i kurikulum za stjecanje kvalifikacija redovnim umjetničkim obrazovanjem u odgojno-obrazovni sustav
  • ROK: Školska godina 2016./2017
  • Mjera 2.4.22.
  • Primjena Nacionalnog kurikuluma za umjetničko obrazovanje i kurikuluma za stjecanje kvalifikacija redovnim umjetničkim obrazovanjem
  • ROK: Školska godina 2017./2018.
Snažno usmjerenje izrade kurikularnih dokumenata k definiranju odgojno-obrazovnih ishoda omogućit će određivanje kriterija/standarda koji bi trebali osigurati osnovu za kriterijsko vrednovanje usvojenosti, a posljedično i objektivnije i pouzdanije ocjenjivanje u svim sastavnicama predtercijarnog sustava odgoja i obrazovanja.

Izradit će se hibridni modeli vrednovanja i ocjenjivanja u kojima se kombiniraju vanjsko i unutarnje vrednovanje. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje na osnovi odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) u pojedinom predmetu izrađuje standardizirane zadatke kontroliranih karakteristika kvalitete. Učitelji i nastavnici mogu koristiti navedene zadatke za pismene provjere znanja u trenutku i na način na koji im odgovara.
  • Mjera 2.5.1.
  • Ustroj jedinice za izradu cjelovitog sustava praćenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja kao dijela cjelovite kurikularne reforme
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.5.2.
  • Određivanje kriterija (standarda, razina postignuća) na osnovi kurikularnih dokumenata
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 2.5.3.
  • Razvoj različitih modela formativnog vrednovanja
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.
  • Mjera 2.5.4.
  • Izrada priručnika za praćenje, vrednovanje, ocjenjivanje i izvještavanje za pojedine sastavnice sustava
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 2.5.5.
  • Izrada ispitnih materijala na osnovi kurikulumom definiranih odgojno-obrazovnih ishoda
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 2.5.6.
  • Razvoj hibridnih modela vrednovanja i ocjenjivanja
  • ROK: Prvo polugodište 2016. - Kontinuirano
  • Mjera 2.5.7.
  • Eksperimentalno uvođenje hibridnog modela vrednovanja i ocjenjivanja
  • ROK: 2017.
  • Mjera 2.5.8.
  • Izrada novog modela izvještavanja o razvoju djece i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja)
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. do 2016./2017.
  • Mjera 2.5.9.
  • Osposobljavanje učitelja, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika za nove modele vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 2.5.10.u provedbi
  • Izrada i uvođenje kolegija "Vrednovanje i ocjenjivanje" na sve studijske programe koji obrazuju buduće učitelje i nastavnike
  • ROK: 2016.
Kao preduvjet potrebno je definirati standarde za digitalne obrazovne sadržaje, što uključuje pedagoške modele primjene IKT-a u učenju i poučavanju te modele izrade digitalnih obrazovnih sadržaja i posebno otvorenih obrazovnih resursa. Slijedom definiranih modela potrebno je investirati u razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja na svim razinama obrazovanja, od osnovnog, srednjoškolskog, strukovnog, visokoškolskog do obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja da bi do 2020. godine 50% obrazovnog sadržaja bilo dostupno u digitalnoj formi u skladu s usvojenim standardima.

Da bi se na jednom mjestu prikupili postojeći digitalni obrazovni materijali i da bi se omogućila izrada, razvijanje, korištenje i dijeljenje digitalnih obrazovnih resursa, razvit će se i uspostaviti nacionalni repozitorij digitalnih multimedijalnih obrazovnih sadržaja čiji bi korisnici bili svi sudionici obrazovnog procesa od obveznog osnovnoškolskog obrazovanja, srednjoškolskog obrazovanja, preko visokoškolskih ustanova do istraživačkih zajednica.
  • Mjera 2.6.1.
  • Razviti standarde za digitalne obrazovne sadržaja i korištenje IKT-a u učenju i poučavanju
  • ROK: Drugo tromjesečje 2015. – 2016.
  • Mjera 2.6.2.
  • Izraditi digitalne sadržaje za repozitorije usklađene s kurikularnim dokumentima
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 2.6.3.
  • Izraditi programe i obrazovati učitelje za korištenje IKT-a u učenju i poučavanju, uključujući i za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 2.6.4.
  • Eksperimentalno primijeniti različite modele korištenja IKT-a u učenju i poučavanju
  • ROK: školske godine 2015./2016. i 2016./2017.
Cjelovita kurikularna reforma bit će usmjerena:
 
  • Razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje;
  • Jasno definiranim odgojno-obrazovnim ishodima u skladu s određenjem temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, uključujući i razvoj znanja, vještina, stavova, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, inicijativnosti, poduzetnosti, estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge;
  • Otvorenim didaktičko-metodičkim sustavima koji omogućuju odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, djeci i učenicima slobodu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada;
  • Jasno određenim standardima/kriterijima razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime će se osigurati osnova za objektivniju, valjaniju i pouzdaniju procjenu pomoću različitih oblika i vrsta unutarnjeg i vanjskog vrednovanja.
Strategijom se predviđa produljenje cjelovitog općeg obveznog odgoja i obrazovanja s 8 na 9 godina, što uz zadržavanje trajanja srednjoškolskog odgoja i obrazovanja ujedno znači i produljenje trajanja cjelokupnog predtercijarnog odgoja i obrazovanja.

Ranijim uključivanjem djece u formalni sustav obrazovanja utječe se na smanjivanje utjecaja socioekonomskih razlika te se osigurava mogućnost ranijeg razvoja i stjecanja temeljnih kompetencija, što može pozitivno utjecati na kvalitetu odgojno-obrazovnih ishoda te razinu konkurentnosti društva i gospodarstva.

Dob ulaska učenika u srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje se odgađa. U srednjoškolsko obrazovanje učenici ulaze između 15. i 16. godine, a u visoko školstvo između 19. i 20. godine. Ta promjena može imati pozitivne učinke na dobrobit učenika, jer zreliji odlučuju o vlastitim obrazovnim i karijernim putovima.
  • Mjera 3.1.
  • Projektiranje modela promjene strukture sustava odgoja i obrazovanja
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. – Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 3.2.
  • Analiza potreba pojedinih odgojno-obrazovnih ustanova i jedinica samouprave za infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim resursima
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 3.3.
  • Osiguravanje infrastrukturnih i materijalnih uvjeta te osiguranje uvjeta za preraspodjelu i/ili dodatno zapošljavanje učitelja, nastavnika i ostalih odgojno-obrazovnih djelatnika
  • ROK: 2017. – kontinuirano
Profesionalizacija učiteljskog zanimanja uključuje više uvjeta koji čine okosnicu učiteljstva kao profesije:
 
  • Svijest o učiteljskom poslu kao društveno vrijednom, važnom za promicanje ključnih socijalnih i ljudskih vrijednosti, pri čemu članovi profesije uživaju visok ugled u društvu.
  • Ovladanost visokom razinom specifičnih znanja i vještina koje omogućuju učitelju autonomno djelovanje u složenim problemskim situacijama.
  • Stjecanje profesionalnih kompetencija koje zahtijeva dugo razdoblje inicijalnog sveučilišnog obrazovanja te formalno uvođenje u posao koje u pravilu završava stjecanjem prve licence.
  • Cjeloživotni razvoj kompetencija koji se temelji na formalnom trajnom profesionalnom razvoju, neformalnom samostalnom učenju i periodičnoj provjeri stečenih kompetencija (relicenciranju).
  • Programi inicijalnog formalnog obrazovanja s uravnoteženom teorijskom i praktičnom sastavnicom, koji uz stjecanje profesionalnih znanja i vještina omogućuju i stjecanje profesionalnih vrijednosti i normi te građenje profesionalnog identiteta učitelja.
  • Postojanje profesionalnih udruženja koja svojim etičkim kodeksom i drugim aktima definiraju profesionalne vrijednosti, reguliraju kriterije ulaska u profesiju i profesionalnu praksu, predviđaju načine nagrađivanja izvrsnosti kao i sankcije za neprofesionalno ponašanje.
  • Mjera 4.1.1.u provedbi
  • Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Etički kodeks za učitelje
  • ROK: Prvo do četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 4.1.2.
  • Razviti model i uvesti sustav (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.-2018.
  • Mjera 4.1.3.
  • Razviti sustav napredovanja uz mogućnost fleksibilnog kretanja u karijeri temeljenog na nacionalnom kompetencijskom standardu za učiteljsku profesiju
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.- drugo polugodište 2016.
  • Mjera 4.1.4.
  • Poboljšati opći materijalni status učitelja
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.-2018.
  • Mjera 4.1.5.
  • Koristiti se visokim kriterijima za odabir najboljih kandidata za studij na učiteljskim i nastavničkim fakultetima
  • ROK: Treće i četvrto tromjesečje 2015. - drugo polugodište 2016.
  • Mjera 4.1.6.
  • Stimulirati upis najkvalitetnijih kandidata na učiteljske i nastavničke studije
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. -drugo polugodište 2016.
Sustav inicijalnog obrazovanja učitelja treba uskladiti s globalnim i europskim razvojnim trendovima. Zbog toga treba uvesti kurikulume usmjerene na kompetencije u kombinaciji s potrebom za promjenom tradicionalnih pristupa poučavanju i učenju. Posebnu pažnju treba posvetiti obrazovanju učitelja u strukovnim školama, kao i stvaranju sustava podrške edukatorima učitelja.
  • Mjera 4.2.1.u provedbi
  • Redefinirati programe inicijalnog i poslijediplomskog obrazovanja učitelja temeljeno na nacionalnom kompetencijskom standardu za učiteljsku profesiju
  • ROK: Treće tromjesečje 2015- 2017.
  • Mjera 4.2.2.u provedbi
  • Razviti nove institucijske jedinice za stjecanje učiteljskih kompetencija na sveučilišnoj razini za profile učitelja koji su završili nenastavničke studijske programe (centri za obrazovanje predmetnih učitelja za osnovne i srednje škole)
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
  • Mjera 4.2.3.
  • Razviti programe za stjecanje učiteljskih kompetencija za sve kategorije učitelja u srednjem strukovnom obrazovanju
  • ROK: Treće i četvrto tromjesečje 2015
  • Mjera 4.2.4.u provedbi
  • Razviti programe usavršavanja i podrške edukatorima učitelja
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
  • Mjera 4.2.5.
  • Uključivanje u međunarodne istraživačke projekte i poticanje mobilnosti u području inicijalnog obrazovanja učitelja
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
Izradit će se dugoročna strategija profesionalnog razvoja učitelja, kojom će se uskladiti i povezati sustav inicijalnog obrazovanja s pripravništvom i trajnim stručnim usavršavanjem, koji će omogućiti kvalitetan rad i suradnju dionika odgovornih za trajno stručno usavršavanje učitelja.

Sustavna analiza potreba učitelja za stručnim usavršavanjem te praćenje učinaka stručnog usavršavanja na kvalitetu njihova neposrednog odgojno-obrazovnog rada, ukazali bi na to koja su prioritetna područja kojima treba posvetiti posebnu pozornost.
  • Mjera 4.3.1.
  • Uspostaviti učinkovit sustav podrške, praćenja i mentorstva u razdoblju pripravništva
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. - 2018.
  • Mjera 4.3.2.u provedbi
  • Uspostaviti model trajnog profesionalnog razvoja temeljenog na kompetencijskom standardu, definiranim prioritetnim područjima na razini sustava i iskazanim potrebama dionika
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
  • Mjera 4.3.3.
  • Uspostaviti model provedbe i praćenja profesionalnog razvoja pojedinaca na razini sustava i na razini odgojno-obrazovne ustanove
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015. - 2017.
  • Mjera 4.3.4.
  • Poticati međunarodnu suradnju i mobilnost u području trajnoga profesionalnog razvoja učitelja
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2016.
Inicijalna analiza situacije u Hrvatskoj prepoznala je potrebe za uvođenjem cjelovita sustava osiguranja kvalitete u profesionalnom razvoju učitelja koji bi njihovo inicijalno obrazovanje, pripravništvo te stručno usavršavanje povezao u koherentnu cjelinu. Takav bi sustav omogućio održivo i trajno unapređivanje profesionalnih kapaciteta učitelja kao dio šireg sustava osiguravanja kvalitete u hrvatskom obrazovanju.

Sustav osiguravanja kvalitete u području profesionalnog razvoja učitelja kao važna sastavnica cjelovita sustava upravljanja kvalitetom u obrazovanju pridonijet će unapređenju odgojno-obrazovnog procesa i njegovih ishoda. Usto, prepoznavanje i nagrađivanje izvrsnosti pridonijet će podizanju ugleda učiteljske profesije u društvu.
  • Mjera 4.4.1.u provedbi
  • Uvesti usklađen sustav vanjskog i unutarnjeg osiguravanja kvalitete u inicijalnom obrazovanju i sustavu trajnoga profesionalnog razvoja učitelja
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
  • Mjera 4.4.2.
  • Uvesti sustav prepoznavanja i nagrađivanja izvrsnosti studenata i zaposlenih učitelja
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
  • Mjera 4.4.3.
  • Poticati razvoj učiteljskih kapaciteta u području samorefleksije, strateškog planiranja i liderstva za uvođenje poboljšanja i inovacija u nastavnu praksu
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
  • Mjera 4.4.4.
  • Osnaživati institucijske i individualne kapacitete za provedbu istraživanja u području obrazovanja i profesionalnog razvoja učitelja u svrhu kreiranja i unapređivanja obrazovnih politika i obrazovne prakse
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. - 2017.
Strategijom se želi postići ojačanje kapaciteta učiteljske profesije u smislu privlačenja i zadržavanja najboljih pojedinaca u obrazovnom sustavu te sustavno poticanje razvoja učiteljskih potencijala.

Poboljšanje kvalitete sustava mentorstva u razdoblju pripravništva, povezivanje trajnoga stručnog usavršavanja učitelja i kompetencijskog standarda te sustava licenciranja učitelja preduvjeti su za usmjeravanje stručnog usavršavanja učitelja prema njihovu trajnom profesionalnom razvoju te poboljšanju kvalitete i učinkovitosti njihova neposrednog odgojno-obrazovnog rada.
Redefiniranje uloge ravnatelja omogućit će jasnije sagledavanje njegovih obveza i odgovornosti, racionalniju podjelu rada u odnosu na suradnike, izradu kompetencijskih standarda, pokretanje odgovarajućih obrazovnih programa za buduće ravnatelje, definiranje indikatora kvalitete i programe licenciranja te veću autonomiju ravnatelja.
  • Mjera 5.1.1.u provedbi
  • Definirati ulogu ravnatelja. Izraditi dokumente koji reguliraju uloge ravnatelja u pojedinim dijelovima sustava (dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, učenički domovi)
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.
Kompetencijski standardi definiraju obvezujuća znanja, vještine i vrednote budućih ravnatelja, na kojima se temelji njihovo obrazovanje, osposobljavanje, licenciranje, (re)izbor, uvođenje, usavršavanje i vrednovanje. Definiranjem opsega i granica područja što ih pokriva standard sužava se prostor za manipulacije u izboru ravnatelja, što pridonosi profesionalizaciji uloge ravnatelja.
  • Mjera 5.2.1.u provedbi
  • Izraditi kompetencijske standarde za ravnatelje
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
Obrazovanje i osposobljavanje kandidata za ravnatelje treba institucionalizirati u okviru specijaliziranih ustanova. Cjelokupnu tematiku obrazovanja i osposobljavanja budućih ravnatelja treba urediti zakonom i provedbenim propisima.
  • Mjera 5.3.1.
  • Stvoriti zakonske pretpostavke za institucionalno obrazovanje i osposobljavanje ravnatelja
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 5.3.2.
  • Akreditirati ustanove koje bi provodile specijalističko obrazovanje
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
Licenca predstavlja dokaz kvalificiranosti za preuzimanje ravnateljskog položaja, a treba se temeljiti na objektivnoj provjeri osposobljenosti prema kompetencijskim standardima. Prva (temeljna) licenca stjecala bi se prije preuzimanja položaja, a moguće je utvrditi i obvezu licenciranja tijekom obavljanja ravnateljskog položaja. Licencu treba promatrati u kontekstu profesionalizacije položaja ravnatelja. Periodičnim licenciranjem i mogućim oduzimanjem licence znatno bi se naglasila odgovornost ravnateljske funkcije. Program, postupak, izdavanje i obnavljanje licence treba kvalitetno osmisliti i regulirati odgovarajućim pravnim propisom.
  • Mjera 5.4.1.u provedbi
  • Razviti sustav vrednovanja rada ravnatelja. Donošenje kriterija i instrumenata za provedbu vrednovanja
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 5.4.2.u provedbi
  • Izraditi Pravilnik o programu i postupku licenciranja
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 5.4.3.
  • Pokrenuti sustav (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi
Da bi se ostvario maksimalni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova, kao i sustava obrazovanja općenito, nužno je profesionalizirati status ravnatelja. Ravnatelji imaju posebno važnu društvenu ulogu, jer o kvaliteti njihovog rukovođenja ovisi rad institucija koje vode. Oni su odgovorni za organizaciju rada i radnog ozračja u školi, za poticanje kvalitetnog učenja i poučavanja, pa time neposredno i za odgoj i obrazovna postignuća generacija učenika u svim učionicama u državi.

U funkciji profesionalizacije rada ravnatelja planira se (re)definiranje uloge ravnatelja, postavljanje standarda ravnateljskog zanimanja i standarda kvalifikacija za obavljanje poslova i zadataka ravnatelja, kao i priprema kandidata za ravnateljsku ulogu, potpora u optimalnom ostvarivanju uloge, jačanje statusa te trajna potpora razvoju profesije.
Rana identifikacija razvojnih i okolinskih rizika od ključne je važnosti za pravovremenu i učinkovitu ranu intervenciju, prevenciju problema, unapređenje mentalnog zdravlja i stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i obrazovanje svakog djeteta. U sustav rane identifikacije trebaju biti uključena sva djeca do polaska u školu, neovisno o tome jesu li uključeni u programe ranog i predškolskog odgoja.

Da bi se ovaj cilj ostvario potrebno je osigurati:
 
  • obvezno redovito provođenje postupaka rane identifikacije mogućih teškoća kod djece između njihove 3. i 5. godine korištenjem prikladnoga standardiziranog postupka i dijagnostičkog instrumentarija (u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja)
  • obvezno provođenje identifikacije mogućih teškoća kod djece u procesu utvrđivanja psihofizičke zrelosti djece za školu korištenjem prikladnog standardiziranog postupaka i dijagnostičkog instrumentarija (u osnovnim školama).
  • Mjera 6.1.1.
  • Osigurati kadrovske (psiholozi, edukacijski rehabilitatori i logopedi, mobilni stručni timovi), financijske i prostorne uvjete u vrtićima i osnovnim školama za provođenje standardiziranih postupaka rane identifikacije teškoća kod djece
  • ROK: 2018.
  • Mjera 6.1.2.
  • Promijeniti postupak utvrđivanja spremnosti djece za osnovnu školu (Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu) koji regulira sastav stručnog povjerenstva za utvrđivanje spremnosti djece za osnovnu školu, tako da u sastavu stručnog povjerenstva obvezno budu uključeni psiholozi, edukacijski rehabilitatori i logopedi koji su osposobljeni za korištenje standardiziranih postupaka za ranu identifikaciju posebnih odgojno-obrazovnih potreba djece
  • ROK: Treće tromjesečje 2015.
I. Mehanizmi rane intervencije, praćenja, savjetovanja i drugih oblika podrške djeci i roditeljima u vrtićima
Da bi se osigurala sustavna podrška djeci i roditeljima u vrtićima i udovoljilo njihovim specifičnim potrebama, nužno je, nakon identifikacije razvojnih potreba djece, uspostaviti pravovremenu, stručnu i kontinuiranu podršku koja uključuje ranu intervenciju, praćenje psihofizičkog razvoja djeteta i savjetovanje roditelja. Ključnu ulogu u koordiniranju i provođenju svih aktivnosti trebaju imati stručni timovi u vrtićima jer su oni u svakodnevnom i neposrednom kontaktu s djecom i njihovim roditeljima.
Da bi sustav podrške bio cjelovit, nužno je da postoji podrška i kod prijelaza djece u druge institucije (iz vrtića u školu) i obvezna suradnja s institucijama u koje dijete prelazi.

II. Mehanizmi identifikacije, savjetovanja i praćenja u školama i učeničkim domovima
Učenici koji nemaju razvijene načine učinkovita suočavanja s poteškoćama u pravilu postižu osjetno slabiji uspjeh no što bi to njihove sposobnosti omogućavale, a nerijetko se i sukobljavaju s okolinom. Stoga je suočavanje s tim izazovima na prikladan način vrlo važno ne samo za školski uspjeh učenika, nego i za njihovu osobnu dobrobit u cjelini.
  • Mjera 6.2.1.
  • Uspostaviti mehanizme rane intervencije, praćenja psihofizičkog razvoja, savjetovanja roditelja i podrške darovitoj djeci u vrtićima
  • ROK: 2020. – kontinuirano
  • Mjera 6.2.2.
  • Organizirati sustav individualnog savjetovanja učenika i roditelja sa školskim psihologom, razrednikom, učiteljima, nastavnicima i odgojiteljima
  • ROK: 2023. - kontinuirano
  • Mjera 6.2.3.
  • Uključiti savjetodavni rad s učenicima u učiteljsku/nastavničku normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 6.2.4.
  • Organizirati sustav dodatnoga individualnog savjetovanja učenika s teškoćama i njihovih roditelja s logopedom, socijalnim pedagogom i/ili edukacijskim rehabilitatorom
  • ROK: 2020. - kontinuirano
  • Mjera 6.2.5.
  • Osigurati ljudske, financijske i prostorne resurse za poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produženi stručni postupak
  • ROK: 2020. - kontinuirano
  • Mjera 6.2.6.
  • Uspostaviti pravedan i učinkovit sustav odobravanja, angažiranja, financiranja, edukacije i licenciranja obrazovnih asistenata
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 6.2.7.
  • Osmisliti skupine vršnjačke potpore i ugraditi ih u školski (domski) kurikulum
  • ROK: treće tromjesječje 2015. - kontinuirano
  • Mjera 6.2.8.u provedbi
  • Uključiti dopunsku nastavu, dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti u učiteljsku/nastavničku normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 6.2.9.
  • Osigurati redovito provođenje dopunske nastave, dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti u skladu s realnim potrebama učenika
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 6.2.10.
  • Kreirati programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vještina i ugraditi ih u školski kurikulum
  • ROK: Školska godina 2015./2016. - kontinuirano
  • Mjera 6.2.11.
  • Eliminirati prostorne prepreke u vrtićima, školama i učeničkim domovima i prilagoditi prostor djeci i učenicima s teškoćama. Opremiti vrtiće, škole i učeničke domove specifičnom opremom nužnom za primjereno sudjelovanje djece i učenika s teškoćama u odgojno-obrazovnom procesu
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 6.2.12.
  • Na satovima redovne nastave i satovima razredne zajednice, predavanjima i radionicama senzibilizirati svu djecu, učenike, njihove roditelje i zaposlenike vrtića, škola i učeničkih domova za specifične potrebe djece i učenika s teškoćama i za ulogu vrtića, škole i učeničkog doma u njihovu zadovoljavanju
  • ROK: Treće tromjesječje 2015. - kontinuirano
  • Mjera 6.2.13.
  • Razviti i/ili standardizirati instrumentarij i postupke za identifikaciju potencijalno darovitih učenika
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 6.2.14.
  • Izraditi školske planove rada s darovitim učenicima koji uključuju svladavanje redovnih ili diferenciranih nastavnih programa
  • ROK: Školska godina 2015./2016. - kontinuirano
  • Mjera 6.2.15.
  • Organizirati rad s darovitim učenicima tako da on omogućuje rad po programima različite težine i složenosti, izborne programe, skupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis, akceleraciju, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, kontakte sa stručnjacima iz područja interesa i pristup izvorima specifičnog znanja
  • ROK: 2017.
  • Mjera 6.2.16.
  • Revidirati pravilnike koji reguliraju odgoj i obrazovanje darovitih učenika tako da se omogući identifikacija, školovanje, poticanje i praćenje darovitih učenika na optimalan način
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
Učinkoviti sustav podrške djeci i učenicima zahtijeva ekipirane timove u odgojno-obrazovnim ustanovama sastavljene od prikladno osposobljenih stručnih suradnika (psihologe, pedagoge, stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila). Ti će stručni timovi, uz pružanje izravne podrške djeci i učenicima, ujedno i koordinirati sve oblike podrške i nužne mehanizme suradnje unutar odgojno-obrazovnih ustanova i između odgojno-obrazovnih ustanova i drugih ustanova, stručnjaka i organizacija koje skrbe o djeci i mladima.

Jednako tako, cjelovit sustav podrške zahtijeva i prikladno osposobljene odgojitelje, nastavnike i ravnatelje.
  • Mjera 6.3.1.
  • Zaposliti potreban broj stručnih suradnika tako da u svakom vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu postoji stručni tim koji se obavezno sastoji od najmanje dva stručna suradnika, od kojih je jedan obavezno psiholog, a drugi stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator, logoped, socijalni pedagog) ili pedagog, ovisno o specifičnim potrebama ustanova, pri čemu ukupan broj stručnih suradnika ne smije biti ispod broja propisanog važećim Državnim pedagoškim standardom
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 6.3.2.
  • Izraditi/revidirati kompetencijske okvire za (1) stručne suradnike (pedagoge, psihologe, stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila) i (2) odgojitelje, učitelje i nastavnike, tako da oni sadržavaju kompetencije potrebne za pružanje različitih oblika podrške djeci i učenicima, uključujući i oblike podrške djeci i učenicima s teškoćama i darovitima
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 6.3.3.u provedbi
  • Uskladiti (redefinirati) programe (1) inicijalnog i specijalističkog obrazovanja stručnih suradnika i (2) inicijalnog obrazovanja odgojitelja, učitelja i nastavnika s novim kompetencijskim okvirom, tako da se u njih ugradi razvoj profesionalnih kompetencija za pružanje različitih oblika podrške djeci i učenicima, uključujući i oblike podrške djeci i učenicima s teškoćama i darovitima
  • ROK: 2020.
  • Mjera 6.3.4.
  • Unaprijediti sustav stručnog usavršavanja (1) stručnih suradnika i (2) odgojitelja, učitelja i nastavnika, tako da se u nj uključe programi za razvoj profesionalnih kompetencija za pružanje različitih oblika podrške djeci i učenicima, uključujući i oblike podrške djeci i učenicima s teškoćama i darovitima
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 6.3.5.
  • Uspostaviti koordinacijski centar mreže potpore inkluzivnom obrazovanju u Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO) koji će organizirati i koordinirati aktivnosti (kreiranje i održavanje baze podataka, organizacija edukacija, organizacija razmjene iskustava…)
  • ROK: 2017.
  • Mjera 6.3.6.
  • Uspostaviti mehanizme pružanja i/ili organiziranja stručne podrške vrtićima, školama i učeničkim domovima
  • ROK: 2017.
  • Mjera 6.3.7.
  • Uspostaviti mrežu vrtića/škola/učeničkih domova za uzajamnu podršku (učinkovit sustav razmjene iskustava, učinkoviti kanali za suradnju s ustanovama izvan obrazovnog sustava)
  • ROK: 2017.
  • Mjera 6.3.8.
  • Sustav natjecanja postupno nadopuniti ili zamijeniti mrežom ljetnih i zimskih škola, tečajeva i programa "naprednog učenja" na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
  • ROK: 2019.
  • Mjera 6.3.9.
  • Sustav natjecanja postupno nadopuniti ili zamijeniti mrežom ljetnih i zimskih škola, tečajeva i programa "naprednog učenja" na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
  • ROK: 2019.
  • Mjera 6.3.10.
  • Uspostaviti koordinacijski centar mreže u (AZOO-u) koji će organizirati i koordinirati aktivnosti (kreiranje i održavanje baze podataka, organizacija edukacija i razmjene iskustava
  • ROK: 2019.
  • Mjera 6.3.11.
  • Pružiti stručnu podršku školama za razvoj u centre izvrsnosti u obrazovanju darovitih kroz jačanje kapaciteta za obrazovanje darovitih (dodatna specifična edukacija stručnih suradnika, ravnatelja, učitelja, savjetovanje, supervizija)
  • ROK: Prvo polugodište 2016. – 2019.
  • Mjera 6.3.12.
  • Pružiti financijsku i stručnu podršku za osnivanje novih i razvoj već postojećih izvanškolskih centara za rad s darovitim učenicima
  • ROK: Prvo polugodište 2016.– 2023.
Prema definiciji korištenoj u EU-u pojam »ranog napuštanja školovanja« odnosi se na »mlade ljude koji napuštaju školovanje prije završetka srednjeg obrazovanja i ne nalaze se više u sustavu obrazovanja«.

Rano napuštanje školovanja može predstavljati znatan problem u životu mlade osobe jer je lišava mogućnosti stjecanja znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje i za uspješnije snalaženje u životu. Ako rano napuštanje školovanja poprimi šire razmjere, ono na društvenoj razini predstavlja znatnu zapreku gospodarskom razvoju, produktivnosti i kompetitivnosti te remeti društvenu koheziju jer je povezano sa siromaštvom i socijalnim isključivanjem.

Nužno je stoga osigurati sustave ranog prepoznavanja rizika napuštanja školovanja, razraditi i uvesti sustave evidencije i praćenja pojave, razviti mehanizme rane intervencije te osigurati postupke ponovnog vraćanja učenika koji su prekinuli školovanje u sustav da bi uspješno završili svoje obrazovanje.
  • Mjera 6.4.1.
  • Izraditi i uvesti sustav ranog prepoznavanja rizika napuštanja školovanja
  • ROK: 2018.
  • Mjera 6.4.2.
  • Provoditi sustavno praćenje i istraživanje uzroka ranog napuštanja školovanja
  • Mjera 6.4.3.
  • Izraditi i uvesti mjere podrške učenicima pod rizikom ranog napuštanja školovanja na razini odgojno-obrazovne ustanove, u suradnji s drugim institucijama
  • ROK: 2016.
  • Mjera 6.4.4.
  • Razviti kompenzacijske mehanizme i fleksibilne kurikulume za stjecanje relevantnih kvalifikacija, prilagođene specifičnim potrebama i mogućnostima učenika koji se vraćaju u sustav obrazovanja
  • ROK: 2016. – kontinuirano
Odgojno-obrazovne ustanove dužne su, u skladu sa svojom odgojnom ulogom i djelatnošću, prevenirati i sprečavati neprihvatljive oblike ponašanja učenika te savjetovati i pomagati učenicima u rješavanju poteškoća i problema s kojima se suočavaju. Škole su također dužne pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica u suradnji s obitelji, tijelima socijalne skrbi i drugim nadležnim tijelima.

Potrebno je osmisliti pedagoške mjere kojima bi se mogao nagraditi sveobuhvatniji raspon ponašanja djece i učenika čime bi se pozitivno utjecalo na ponašanje i osjećaj pripadnosti odgojno-obrazovnoj ustanovi.
  • Mjera 6.5.1.provedeno
  • Redefinirati sustav pedagoških mjera
  • ROK: Do kraja trećeg tromjesečja 2015.
Usprkos očitim učincima aktivnosti Nacionalnog plana za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključenje Roma koji se odnose na odgoj i obrazovanje, pristup Roma kvalitetnom odgoju i obrazovanju još je uvijek daleko od ravnopravnog.

Da bi se unaprijedili odgoj i obrazovanje Roma, nužno je kompenzirati negativne učinke izrazite socijalne i kulturne deprivacije romske djece dodatnim mehanizmima podrške.
  • Mjera 6.6.1.
  • Potpuno financiranje dvogodišnjih kvalitetnih programa integriranog predškolskog odgoja i obrazovanja za Rome u postojećim ustanovama za predškolski odgoj i obrazovanje
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. – 2019. - kontinuirano
  • Mjera 6.6.2.
  • Uspostavljanje i potpuno financiranje dvogodišnjih kvalitetnih alternativnih programa predškolskog odgoja i obrazovanja za Rome na područjima gdje ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje nisu dostupne (u suradnji s romskim udrugama, osnovnim školama itd.)
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. – 2019. - kontinuirano
  • Mjera 6.6.3.
  • Otvaranje igraonica za vrtićku djecu u romskim naseljima
  • ROK: Treće tromjesečje 2015. – kontinuirano
  • Mjera 6.6.4.
  • Omogućit će se naknadni besplatni upis u srednjoškolske programe pripadnicima romske nacionalne manjine koji su prethodno napustili školovanje
  • ROK: Prvo tromjesečje 2015. – kontinuirano
Glavni cilj u ovome tematskom području je osiguranje cjelovita sustava podrške djeci i učenicima koji ujedinjuje različite mehanizme podrške unutar odgojno-obrazovnih institucija i izvan njih.

Jedan od najdjelotvornijih načina unapređivanja kvalitete obrazovnih sustava jesu intervencije na školskoj razini koje su usmjerene na učenika. Tim se intervencijama uspostavljaju mehanizmi identificiranja poteškoća u učenju i mehanizmi pružanja dodatne podrške učenicima s pomoću kojih se unapređuju njihova postignuća. Posebna se pozornost posvećuje individualnoj podršci svim učenicima, a uključuje podršku u učenju, psihološku podršku i karijerno savjetovanje, kao i dodatne specifične oblike podrške djeci i učenicima s teškoćama i darovitoj djeci i učenicima.
Predškolske ustanove
  • Mjera 7.1.1.
  • Provesti analizu organizacije i strukture predškolskog odgoja i obrazovanja po županijama-regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada predškolskih ustanova po županijama-regijama. Procijeniti potrebe u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja za izradu Mreže – izrada smjernica za optimizaciju mreže predškolskih ustanova.
  • ROK: Prvo do četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 7.1.2.
  • Izrada i donošenje Mreže predškolskih ustanova
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove s gimnazijskim programima
  • Mjera 7.1.3.provedeno
  • Provesti analizu Mreže osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova s gimnazijskim programima po županijama/regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada u školama po županijama/regijama. Procijeniti potrebe u sustavu školskog odgoja i obrazovanja – izraditi kriterije za optimizaciju mreže škola
  • ROK: Prvo do četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 7.1.4.
  • Izraditi projekt optimalne Mreže škola
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 7.1.5.
  • Uspostaviti optimalnu mrežu osnovnoškolskih ustanova i srednjih škola s gimnazijskim programima
  • ROK: Od početka školske godine 2016./ 2017. - kontinuirano
Srednjoškolske ustanove sa strukovnim programima
  • Mjera 7.1.6.
  • Provesti analizu usklađenosti strukovnih programa s razvojnim potrebama županija/regija. Provesti analizu potrebnih zanimanja vezanih uz razvojne potrebe županija/regija i predložiti razvoj novih standarda kvalifikacija i korespondirajućih kurikuluma
  • ROK: Prvo do četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 7.1.7.
  • Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada i razvojne kapacitete u strukovnim školama po županijama/regijama. Procijeniti regionalne kapacitete za provođenje praktične nastave i povezivanje strukovnog obrazovanja sa svijetom rada
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 7.1.8.
  • Izraditi plan potrebnih promjena u regionalnim mrežama strukovnih škola i programa
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 7.1.9.
  • Izraditi projekt Mreže strukovnih škola i programa
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 7.1.10.
  • Uspostaviti optimalnu (racionalnu i učinkovitu) Mrežu strukovnih škola i programa
  • ROK: Od školske godine 2016/ 2017. - kontinuirano
Uspostaviti regionalne centre kompetentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje
  • Mjera 7.1.11.
  • Izraditi i implementirati plan razvoja regionalnih centara kompetentnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • ROK: Od školske godine 2016./ 2017. - kontinuirano
  • Mjera 7.1.12.
  • Osigurati aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u razvoju strukovnog obrazovanja u županiji/regiji. Osnovati regionalne kooperacijske odbore koji skrbe o razvoju strukovnog obrazovanja u županiji/regiji
  • ROK: 2015. - kontinuirano
  • Mjera 7.1.13.
  • Kadrovski ekipirati i materijalno opremiti centre u skladu s razvojem tehnologija i potreba tržišta rada. Izgraditi/opremiti učeničke domove u skladu s potrebama centara kompetentnosti
  • ROK: Od školske godine 2016./ 2017. - kontinuirano
Školske ustanove s otežanim uvjetima rada
  • Mjera 7.1.14.
  • Provesti analizu školskih ustanova s otežanim uvjetima rada
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 7.1.15.
  • Izraditi jedinstvene kriterije izdvajanja škola s otežanim uvjetima rada. Načiniti izmjene propisa u sustavu školskog obrazovanja temeljem jedinstvenih kriterija izdvajanja školskih ustanova s otežanim uvjetima rada
  • ROK: Drugo tromjesečje 2015.
Učenički domovi
  • Mjera 7.1.16.
  • Provesti analizu statusa učeničkih domova po županijama/regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada učeničkih domova
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 7.1.17.
  • Izrada programa mreže učeničkih domova u kontekstu izrade optimalne mreže škola
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 7.1.18.
  • Uspostaviti optimalnu mrežu učeničkih domova
  • ROK: Školska godina 2016./ 2017. - kontinuirano
U sustavu postoje velike razlike u prostornim uvjetima, opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova i kadrovskoj ekipiranosti. Ujednačavanje uvjeta rada važno je za ujednačen razvoj obrazovnog sustava i pružanje jednakih mogućnosti sudjelovanja u kvalitetnom odgojno-obrazovnom procesu za svu djecu/učenike.
  • Mjera 7.2.1.
  • Provesti analizu uvjeta rada u predškolskim i školskim ustanovama u županijama/regijama s ciljem izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije postojećih ili novih objekata
  • Mjera 7.2.2.
  • Izraditi prijedlog mjera za smanjenje postojećih razlika. Izraditi jasne smjernice za funkcionalnu i racionalnu izgradnju i opremanje vrtića i škola. Osigurati materijalna sredstva za učinkovito provođenje pedagoških standarda u svim odgojno-obrazovnim ustanovama.
  • ROK: 2015. – kontinuirano
  • Mjera 7.2.3.
  • Graditi i opremati predškolske i školske ustanove s ciljem ujednačavanja uvjeta rada
  • ROK: Kontinuirano
U osnovnim školama koje rade u jednoj smjeni potrebno je uvesti produženi boravak da bi se omogućilo provođenje novih programa u skladu s interesima i potrebama učenika i roditelja. U sufinanciranju i utvrđivanju potreba i mogućnosti uvođenja produženog boravka potrebna je suradnja s lokalnom zajednicom, tj. osnivačima školskih ustanova, a predlaže se i razmatranje mogućnosti organizacije rada i tijekom školskih praznika.
  • Mjera 7.3.1.
  • Provesti analizu mogućnosti organizacije produženog boravka u školskim ustanovama po županijama/regijama i izraditi prijedlog mjera organizacije produženog boravka
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 7.3.2.
  • Izraditi nove propise vezano uz rad učitelja u produženom boravku i uz nova zaduženja odgojno-obrazovnih i pomoćno-tehničkih djelatnika
  • Mjera 7.3.3.
  • Postupno uvoditi programe produženog boravka u školske ustanove. Osigurati potrebne prostorne kapacitete za uvođenje produženog boravka.
  • ROK: Kontinuirano
Potrebno je proširiti djelatnost posebnih odgojno-obrazovnih ustanova pružanjem edukacijsko-rehabilitacijske potpore redovnom sustavu odgoja i obrazovanja, ali i stručne podrške roditeljima. Treba omogućiti osmišljeno djelovanje ustanova s posebnim programima kao centara podrške za ranu intervenciju, edukaciju, rehabilitaciju i dijagnostiku. Navedene ustanove trebale bi postati mjestima gdje će učenici s teškoćama iz posebnih, ali i redovnih ustanova dobiti besplatnu pomoć i rehabilitacijske postupke, a roditelji i učitelji stručni savjet i pomoć.
  • Mjera 7.4.1.
  • Analizirati i po potrebi revidirati mrežu odgojno--obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruju posebni programi odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 7.4.2.
  • Razgraničiti poslove, ovlasti i financiranje u ustanovama za djecu s teškoćama; Regulirati obveze i financiranje ustanova s posebnim programima za djecu s teškoćama.
  • Mjera 7.4.3.
  • Transformirati odgojno-obrazovne ustanove u kojima se izvode posebni programi za djecu s teškoćama u centre kompetentnosti za podršku redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama pružanjem usluga savjetodavne podrške mobilnih stručnih timova
  • ROK: Prvo polugodište 2016.
  • Mjera 7.4.4.
  • Izraditi nastavne programe za nove kvalifikacije za učenike s teškoćama
  • ROK: 2017.
  • Mjera 7.4.5.
  • Opremati postojeće odgojno-obrazovne ustanove u kojima se ostvaruje odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u skladu s potrebama
  • ROK: Kontinuirano
  • Mjera 7.4.6.
  • Izraditi kriterije za dobivanje statusa stručno-razvojnog centra. Imenovati stručno-razvojne centre (centre kompetentnosti) u području inkluzivnog obrazovanja
  • Mjera 7.4.7.
  • Razvijati programe osposobljavanja utemeljene na osobno usmjerenom planiranju
  • ROK: Druga polugodište 2016.
U području e-obrazovanja, koje čini skup servisa koji sačinjava temeljnu informacijsku infrastrukturu za odgojno-obrazovni sustav od ranog i predškolskog do visokoškolskog obrazovanja i znanosti, potrebno je poduzeti koordiniranu, sveobuhvatnu i dinamičnu akciju radi bržeg iskoraka u informacijsko društvo (prilagođeno prema Programu e-Hrvatska, 2007.). Osim ulaganja u razvoj e-infrastrukture i pristupa širokopojasnom internetu za građanstvo, tijela državne uprave te odgojno-obrazovne i znanstvene ustanove, potrebno je strateški planirati i investirati u razvoj elektroničkih sadržaja i usluga.

Spajanje škola na ultrabrzi internet, izgradnja lokalnih mreža, digitalizacija obrazovnih sadržaja i njihova opća dostupnost, podrška i obrazovanje učitelja za primjenu tehnologija u nastavi i korištenje e-usluga, aktivnosti su koje će omogućiti da škole postanu digitalno zrele i spremne za suvremeno poučavanje.

INFORMATIZACIJA POSLOVNIH I ADMINISTRATIVNIH PROCESA UNUTAR ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA
Unutar odgojno-obrazovnih ustanova odvijaju se poslovni i obrazovni procesi koji su nužni za funkcioniranje ustanova u cijelosti. Informatizacija poslovnih i obrazovnih procesa odnosi se na uspostavu usluga temeljenih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji za unapređenje poslovanja, a u skladu s potrebama škola, školskog osoblja, učenika te odgojno-obrazovnog sustava općenito.
  • Mjera 7.5.1.u provedbi
  • Uspostava podatkovnih centara za pružanje usluga odgojno-obrazovnim ustanovama
  • ROK: Od 2015. - kontinuirano
  • Mjera 7.5.2.
  • Razvoj usluga za informatizaciju poslovanja odgojno-obrazovnih ustanova
  • ROK: Od školske godine 2015./ 2016. – kontinuirano
Važni preduvjeti za kvalitetan odgoj i obrazovanje jesu dostupnost, mreža i opremljenost odgojno-obrazovnih ustanova. Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine«, br. 63/08. i 90/10.) utvrđeni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi normativi osiguravanja zadovoljavajućih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Također je potrebno izraditi mrežu predškolskih ustanova koja podrazumijeva trajno praćenje demografskog stanja te demografsku projekciju na lokalnoj razini. Mrežom predškolskih ustanova postići će se racionalno planiranje i realizacija prostornih, materijalnih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta.

Uz izradu mreže važnim se čini omogućiti pretvaranje škola u lokalnoj zajednici u središta cjeloživotnog učenja, kulture i sporta te poticati provedbu različitih programa javnih potreba (za djecu s teškoćama, darovitu djecu, djecu pripadnike nacionalnih manjina i djecu u programu predškole uključenu u predškolski odgoj i naobrazbu) i drugih aktivnosti da bi se udovoljilo potrebama i interesima djece i mladih.
U sustavu je stoga nužno podizati upravljačke kapacitete i ugraditi mehanizme koordinacije reformskih zahvata, zajedničkog planiranja i aktivnosti različitih upravljačkih tijela i agencija te praćenje njihovih učinaka.
  • Mjera 8.1.1.
  • Osigurati profesionalne kompetencije zaposlenika u tijelima nadležnim za upravljanje sustavom odgoja i obrazovanja (jedinice lokalne i područne samouprave, uredi državne uprave u županijama, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta)
  • ROK: kontinuirano
  • Mjera 8.1.2.
  • Uspostaviti i osigurati mehanizme zajedničkog planiranja, koordinacije i praćenja mjera obrazovne politike nadležnih upravljačkih tijela i agencija
  • ROK: kontinuirano
Jedna od osnovnih intencija Strategije na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja jest pokrenuti transformaciju odgojno-obrazovnih ustanova (vrtića, škola i učeničkih domova) u organizacije koje kontinuirano rade na unapređivanju svoje kvalitete, odnosno na vlastitom razvoju.
  • Mjera 8.2.1.
  • Provesti samovrednovanje i neovisno vanjsko vrednovanje nacionalnih agencija u obrazovanju
  • ROK: 2015. – 2016.
  • Mjera 8.2.2.
  • Izraditi strateški plan funkcionalne transformacije i izgradnje kapaciteta agencija
  • ROK: 2015. - 2016.
  • Mjera 8.2.3.u provedbi
  • Pokrenuti funkcionalnu i organizacijsku transformaciju agencija
  • ROK: 2015. – 2018.
  • Mjera 8.2.4.
  • Izgraditi unutarnje kapacitete agencija (povećati broj savjetnika i stručnih edukacija)
  • ROK: 2015. – 2018.
  • Mjera 8.2.5.
  • Provoditi redovito periodično samovrednovanje i vanjsko vrednovanje agencija
  • ROK: 2015. - periodično (samovrednovanje kao podloga izradi razvojnih programa; vanjsko vrednovanje: svake tri godine)
Upravljanje sustavom za kvalitetu mora osiguravati koherentnost i sinergijski učinak različitih pristupa i postupaka koji u sustavu već postoje ili se tek trebaju razvijati. Da bi upravljanje bilo uspješno, ono mora uključivati sljedeće aktivnosti:
 
  • planiranje politike osiguravanja kvalitete u odgojno-obrazovnim ustanovama
  • koordiniranje svih programa i aktivnosti u području osiguravanja i unapređivanja kvalitete na nacionalnoj razini
  • jačanje organizacijskih i ljudskih kapaciteta za primjenu i korištenje postupaka osiguravanja kvalitete na svim razinama
  • pripremanje metodologije i materijala koji se mogu koristiti u procesu osiguravanja kvalitete
  • analiziranje učinkovitosti provedenih postupaka, izvještavanje i diseminacija rezultata.
  • Mjera 8.3.1.provedeno
  • Ustrojiti jedinicu nadležnu za osiguravanje kvalitete odgoja i obrazovanja. Osigurati učinkovito upravljanje sustavom osiguravanja kvalitete predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja
  • ROK: 2015. – 2016.
Samovrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova sustavan je i transparentan proces refleksije o vlastitoj praksi koji ima za cilj unapređivanje odgojno-obrazovnih procesa i promicanje profesionalnog i organizacijskog učenja. Osnovni je smisao uvođenja samovrednovanja omogućavanje vrtićima, školama i učeničkim domovima da putem realistične i metodološki jasno definirane samoanalize vlastitoga rada bolje prepoznaju svoje razvojne potrebe i poduzimaju mjere za unapređivanje vlastite prakse te djelotvornije i učinkovitije ostvarivanje željenih odgojnih i obrazovnih ciljeva.
 
Samovrednovanje sadrži analitičku procjenu o relevantnim područjima rada ustanova – (1) o upravljanju ljudskim i materijalnim resursima, (2) o ključnim procesima – kvaliteti nastave i podršci učenicima, kao i (3) o rezultatima i ishodima – postignućima učenika i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva.
 
  1. Jačanje unutarnjih kapaciteta ustanova (vrtića, škola, učeničkih domova) za samovrednovanje
  2. Osiguravanje vanjske podrške samovrednovanju škola
  3. Regionalno umrežavanje i suradnja među školama
  4. Povezivanje samovrednovanja i vanjskog vrednovanja rada ustanove
  • Mjera 8.4.1.u provedbi
  • Osnaživati unutarnje kapacitete ustanova za samovrednovanje i uspostaviti sustav vanjske podrške samovrednovanju škola
  • ROK: 2015. - kontinuirano
  • Mjera 8.4.2.
  • Ustrojiti i koordinirati regionalne mreže supervizora/savjetnika/kritičkih prijatelja, pokretanje rada mreža
  • ROK: 2016. - kontinuirano
Sustav osiguravanja kvalitete povezuje i usklađuje samovrednovanje i vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova, pri čemu se vanjsko vrednovanje koristi samovrednovanjem i razvojnim planovima ustanova kao polazištima za procjenu.

Ovaj pristup neizravno pridonosi povećanju odgovornosti jer osigurava transparentne uvide u rad odgojno-obrazovnih ustanova pružanjem objektivnih informacija o njihovu radu i uspješnosti ustanovama nadležnim za osiguravanje kvalitete odgoja i obrazovanja i zainteresiranoj javnosti.

Cilj pristupa jest pomoći odgojno-obrazovnim ustanovama u procesu njihove transformacije u zajednice učenja u kojima je unapređivanje kvalitete, ponajprije unapređivanje učenja i poučavanja, kontinuiran proces. Od vanjskih evaluatora ustanove dobivaju povratne informacije koje im pomažu u daljnjem razvoju i unapređivanju kvalitete rada škole.

Vanjsko vrednovanje sadrži stručnu procjenu o relevantnim područjima rada škola: (1) upravljanju školom, ljudskim i materijalnim resursima, o ključnim procesima, (2) kvaliteti samovrednovanja i planiranja razvoja, o kvaliteti nastave i podršci učenicima, kao i o rezultatima i ishodima i (3) postignućima učenika i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva.
  • Mjera 8.5.1.u provedbi
  • Razraditi model i procedure vanjskog vrednovanja i kontinuiranog praćenja rada ustanova – Izraditi Pravilnik i Priručnik za vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova
  • ROK: 2015. – 2016.
  • Mjera 8.5.2.u provedbi
  • Planirati i izraditi program provođenja vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova
  • ROK: 2015. – 2016.
  • Mjera 8.5.3.u provedbi
  • Osigurati edukaciju i licenciranje vanjskih procjenitelja (evaluatora, auditora)
  • ROK: 2015. – 2016.
  • Mjera 8.5.4.
  • Provesti eksperimentalni program vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova
  • ROK: 2015. – 2016.
Vanjsko vrednovanje ishoda učenja jest standardizirano vrednovanje koje se planira i priprema izvan škola s ciljem osiguravanja konzistentnosti svih postupaka – primjene, ocjenjivanja, interpretacija i usporedivosti rezultata. Može se provoditi na populacijama učenika, na uzorcima učenika ili samo u nekim školama i razredima (primjerice na zahtjev škole koja želi pratiti napredak svojih učenika ili se želi usporediti s nacionalnim normama).

S ciljem učinkovitijeg korištenja vanjskog vrednovanja ishoda učenja za unapređivanje učenja i poučavanja u našim školama, potrebno je uspostaviti nov pristup koji će omogućiti: (1) sustavno praćenje ostvarivanja očekivanih ishoda učenja tijekom obrazovnog procesa u osnovnim i srednjim školama, (2) pružanje školama upotrebljivih podataka o rezultatima njihovih učenika koji se mogu koristiti za unapređivanje rada s učenicima i (3) provjeravanje kvalitete/učinkovitosti nacionalnog obrazovanja.
  • Mjera 8.6.1.
  • Razraditi, raspraviti i uspostaviti cjelovit okvir vanjskog vrednovanja ishoda učenja u različitim vrstama obrazovanja i na različitim obrazovnim razinama
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 8.6.2.
  • Definirati nadležnosti za upravljanje i primjenu okvira vanjskog vrednovanja
  • ROK: Četvrto tromjesečje 2015.
  • Mjera 8.6.3.
  • Razraditi model korištenja rezultata periodičnih vanjskih ispita za praćenje ostvarivanja obrazovnih ishoda na nacionalnoj razini (usklađeno sa Strateškim ciljem 2.5.)
  • ROK: Drugo polugodište 2016.
  • Mjera 8.6.4.
  • Rekonceptualizirati model državne mature u skladu s novim kurikularnim ciljevima
  • ROK: 2017.
  • Mjera 8.6.5.
  • Uspostaviti model vanjskog vrednovanja – certificiranja strukovnih kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog obrazovanja
  • ROK: 2017. – 2019.
Korištenje suvremene tehnologije omogućuje znatno kvalitetniju i ekonomičniju provedbu različitih oblika vanjskog vrednovanja ishoda učenja. Razvojem sustava za e-procjenu omogućila bi se fleksibilnija i učinkovitija provedba i praćenje ostvarivanja ishoda učenja kao jednog od važnijih pokazatelja kvalitete obrazovanja. Na taj se način može pratiti uspješnost obrazovnog procesa na različitim razinama sustava odgoja i obrazovanja. Sustav za e-procjenu primjenjivao bi se s pomoću naprednih tehnologija, bio bi usklađen s kurikularnim standardima, omogućio bi kontinuirano, sustavno praćenje razine usvajanja znanja i kompetencija učenika. Zahvaljujući sustavnom praćenju, kao i boljem i cjelovitijem informiranju, stekao bi se dobar uvid u prednosti i slabosti procesa učenja te obrazovnog sustava u cijelosti.
  • Mjera 8.7.1.
  • Razviti i uspostaviti IKT sustav za digitalno vrednovanje ishoda učenja
  • ROK: 2017. - kontinuirano
Osiguravanje kvalitete sveobuhvatan je pojam koji se odnosi na postupke i praksu ostvarivanja, održavanja i unapređivanja kvalitete u specifičnim područjima odgoja i obrazovanja. Temelji se na trajnom i kontinuiranom vrednovanju obrazovnog sustava, njegovih ustanova i programa.

U sklopu osiguranja kvalitete provode se sustavne analize s ciljem donošenja valjanih prosudbi i odluka za unapređivanje obrazovne prakse i za ostvarivanje pozitivnih ciljeva odgoja i obrazovanja. Ovakvim se pristupom promiče obrazovna politika koja svoje odluke i smjer razvoja temelji na relevantnim i dobro argumentiranim pokazateljima.

Ustrojit će se cjelovit sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja koji će omogućiti integraciju različitih postupaka vrednovanja u funkciji ostvarivanja visoke kvalitete rada ustanova i boljih obrazovnih ishoda i koji će osigurati višu razinu odgovornosti svih dionika u odgoju i obrazovanju.