Cjeloživotno učenje

Cjeloživotno učenje odnosi se na sve aktivnosti stjecanja znanja, vještina, stavova i vrijednosti tijekom života u okviru osobnog, društvenog ili profesionalnog razvoja i djelovanja.

Koncept cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj je u samom začetku pa se Strategijom definiraju ciljevi, aktivnosti i mjere za njegovu bržu primjenu.
Prepoznavanje talenata i pružanje odgovarajuće podrške za osobni rast i razvoj svakog pojedinca središnja je misija sustava odgoja i obrazovanja. Od rane i predškolske dobi pa do visokog obrazovanja, nužno je trajno prepoznavati i poticati razvoj sposobnosti i osobne potencijale djece, mladih i odraslih. Pritom je poželjno usklađivati osobne sklonosti s pozitivnim vrijednostima i ciljevima društvenog razvoja.

Stoga se predlaže uspostava postupaka, službi za otkrivanje, poticanje i usmjeravanje sposobnosti i potencijala pojedinaca, i to od rane i predškolske dobi pa do obrazovanja odraslih.

Uz profesionalno usmjeravanje razvit će se dovoljno transparentan sustav s jednostavnim pristupom do osnovnih informacija o sadržajima formalnih programa, o uvjetima i olakšicama njihovoga korištenja te o ishodima, odnosno o koristima i pogodnostima koje se postižu završetkom nekog programa.

Razvit će se novi modeli e-savjetovanja koji će pomoći bržem inicijalnom informiranju i usmjeravanju. Za takve pristupe nužno je razviti prikladne podloge i suvremena softverska rješenja za identifikaciju korisničkih sklonosti, sposobnosti, želja i  kompetencija. Poželjno bi bilo razvijati i e-vodiče te aplikacije za mobilne uređaje sa savjetima za upravljanje osobnim obrazovanjem i karijerom.
Nepostojanje ili neizgrađenost sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja ima za posljedicu, između ostalog, to da je obrazovna ponuda višestruko neprimjerena potražnji na tržištu rada te za nastavak obrazovanja.

Osiguravanje kvalitete obrazovanja uključuje unutarnje osiguravanje kvalitete samih ustanova, na temelju samovrednovanja, te vanjsko osiguravanje kvalitete na temelju propisanih objektivnih standarda i kriterija, koje provodi ovlaštena agencija koja je i sama podložna vanjskom vrednovanju. Osiguravanje kvalitete rezultat je vrednovanja ustanova (postupaka i procedura, materijalnih i kadrovskih uvjeta…), obrazovnih programa (relevantnost, načini stjecanja i provjere ishoda učenja…) te uspješnosti (ispiti, uspješnost u daljnjem obrazovanju, zapošljivost…).

Sustav osiguravanja kvalitete na osnovnoj i srednjoškolskoj razini u obrazovanju odraslih bit će utemeljen na jasnim i objektivnim standardima, kriterijima i  smjernicama za unapređenje kvalitete, s jasnim metodama vrednovanja, s podjelom ovlasti, odgovornosti i uključenosti relevantnih dionika.
Sustav vrednovanja prethodno stečenih znanja i vještina, posebice kroz neformalne i informalne oblike učenja namijenjen je ponajprije odraslim osobama koje posjeduju životno i radno iskustvo.

Uz promicanje načela osiguravanja kvalitete obrazovanja, uspostava HKO-a na svim obrazovnim razinama omogućit će transparentnost, usporedbu i prenosivost kvalifikacija između različitih obrazovnih institucija na nacionalnoj razini i njegovo povezivanje s Europskim kvalifikacijskim okvirom, a zajednička referentna točka bit će ishodi učenja.

Vrednovanjem ishoda različitih načina učenja i obrazovanja skraćuje se vrijeme potrebno za obrazovanje odraslih, a omogućuje lakša vertikalna prohodnost u obrazovanju, čime se ostvaruju uštede za pojedinca i zajednicu.
Odgojitelji, učitelji, nastavnici, savjetnici, ravnatelji i stručni suradnici suočeni su s brojnim novim izazovima pa se od njih očekuju suvremene kompetencije.

U stjecanju praktičnih znanja i vještina od trenera i mentora traže se specifične kompetencije, a od karijernih savjetnika psihološka znanja te dodatno široko poznavanje tržišta rada. Pored nastavničkog iskustva od ravnatelja se očekuju organizacijska, upravljačka i financijska znanja.

Razvit će se kompetencijski standardi za odgojno-obrazovne djelatnike na svim razinama i vrstama obrazovanja. Visoka učilišta i ustanove za obrazovanje odraslih uspostavit će nove i kvalitetne programe za njihovo inicijalno ili dodatno obrazovanje.
Dinamičan razvoj informacijskih tehnologija i komunikacijskih mogućnosti korjenito mijenja paradigme učenja i obrazovanja, s teško predvidivim utjecajima i posljedicama na buduće načine stjecanja, prijenosa i primjene znanja, vještina i stavova.

Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) pružaju suvremene mogućnosti prilagođavanja osobnom stilu učenja, kolaborativno učenje i stjecanje vještina projektnog i timskog rada te dostupnost širem krugu polaznika (polaznici s posebnim potrebama, polaznici na udaljenim lokacijama, strani studenti i slično). Širenjem e-učenja i obrazovanja raste uloga i važnost nastavnika kao mentora, koordinatora i poticatelja obrazovnog procesa. E-učenje omogućava da u središtu obrazovnog procesa bude polaznik, koji preuzima aktivnu ulogu i odgovornost za ishode obrazovanja.

Strategija predviđa mjere za razvoj i širenje primjene e-učenja, uvođenje ekspertnih sustava za poučavanje te drugih suvremenih metoda poučavanja utemeljenih na IKT  i to na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja. Razvijat će se i organizirati otvoreni obrazovni sadržaji i pomagala sa slobodnim pristupom.